Zamislite slijedeću situaciju. Ulazite u autosalon kako bi nabavili novog ili zamijenili svog starog limenog ljubimca. Nakon svih prikupljenih informacija odlučujete se za model , boju, opremu, te na kraju se s prodavačem dogovorite za plaćanje beskamatnim kreditom. U SAD-u je to stvarnost. Nakon terorističkih napada na WTC i Pentagon sredinom rujna, promet u maloprodaji u SAD-u bio je u padu. A bez potrošnje nema ni rasta niti razvoja, jer zašto proizvoditi nešto ako nitko to neće kupiti. Toga su bili svjesni i proizvođači iz automobilske industrije u SAD-u (General Motors Corp., Ford Motor Co., DaimlerChrysler AG.), te su vješto iskoristili trenutne uvjete koji vladaju u najvećoj svjetskoj ekonomiji, te uz primjenu kvalitetnog marketinga postigli nevjerojatne rezultate. U listopadu ove godine, u odnosu na rujan, prodaja automobila porasla je za 26,4% ili u brojkama za 18,3 milijarde dolara. Ovaj podatak je još zanimljiviji ako se uzme u obzir da je prodaja automobila tijekom rujna bila u padu za 4,5% u odnosu na kolovoz. Dakle, tijekom zadnja dva mjeseca američki autoproizvođači preko svojih prodajnih mjesta, uspjeli su prodati 30,9% više automobila. No, da ne bude zablude, američka centralna banka (FED) je ta koja je u najvećoj mjeri omogućila američkim auto proizvođačima spomenute rezultate. Naime, kontinuiranim smanjivanjem kamatnih stopa do današnje razine od 2,00% na američki dolar, FED je imao samo jedan cilj - potaknuti potrošnju bez koje nema jačeg razvoja gospodarstva. S druge strane, euro je pod konstantnim pritiskom unatoč izjavama dopredsjednika Europske centralne banke (ECB) Christian Noyera kako euro ima prostora da ojača te kako sadašnja cijena eura na deviznom tržištu ne oslikava trenutno stanje europskog gospodarstva. U Njemačkoj se glasovalo o povjerenju kancelaru Gerhardu Schroederu koji je najavio slanje 3.900 njemačkih vojnika u Afganistan. Slanju vojnika, koje bi bilo prvo izvan Europe nakon Drugog svjetskog rata, usprotivili su se pojedini članovi iz vladajuće koalicije Socijal-demokrata (SPD) i Zelenih. Sadašnji njemački kancelar dobio je 336 glasova od potrebnih 334, te su eventualni prijevremeni izbori u Njemačkoj izbjegnuti. No, nije samo to utjecalo na cijenu eura. Prema zadnjim podacima Eurostata, inflacija u eurozoni u listopadu pala je s 2,5% na 2,4% na godišnjoj razini, što predstavlja četvrti mjesec zaredom smanjivanje inflacije. Drugim rječima, ECB neće tako brzo smanjiti kamate na euro, a posebice ako se prema najavama iz ECB-a prijeđe na jednomjesečno zasjedanje guvernera (sada guverneri zasjedaju svaki drugi četvrtak). U utorak su objavljeni podaci o industrijskoj proizvodnji u eurozoni, koja je smanjena za 0,5% u odnosu na prošli mjesec, odnosno 0,6% na godišnjoj razini. Također, zanimljivo je i izvješće petorice njemačkih savjetnika za ekonomiju u kojem su predočili procjenu kretanja njemačkog gospodarstva u 2002. godini. "Petorica mudraca", kako ih još nazivaju njemačke kolege, predviđaju rast gospodarstva od 0,75%, inflacije 1,5%, deficit od 2,5% BDP-a, te rast gospodarstva u eurozoni od 1,5%. Uloga švicarskog franka kao "sigurne luke" za ulagače u vrijeme svjetskih kriza opada, izjavio je nedavno predsjednik švicarske centralne banke (SNB) Jean-Pierre Roth. Naime, SNB pokušava spriječiti jačanje švicarske valute, jer se dovodi u pitanje konkurentnost švicarskog izvoza i turizma. Posebno se to odnosi na odnos eura i franka jer je Europska Unija najveći trgovinski partner Švicarskoj, a sve dok je euro ispod razine od 1,50 franka predstavljati će problem za švicarsku centralnu banku. Prema posljednjim predviđanjima analitičara očekuje se da će zbog smanjivanja inflacije i usporavanja rasta gospodarstva SNB ubrzo morati smanjiti kamatnu stopu sa sadašnjih 2,03%. Očekuje se da će franak biti u rasponu od 1,4550-1,4850, a s približavanjem 02. prosinca kada je raspisan referendum o uvođenju poreza na kapitalnu dobit moguća je lagana deprecijacija franka. Početkom tjedna, Hrvatska narodna banka je intervenirala na deviznom tržištu kupnjom 34 milijuna eura po tečaju od 7.3977. Stoga će kuna i nadalje biti vrlo stabilna u odnosu na euro i to na razini od 7,39-7,40, odnosno 3,77-3,79 za DEM.