Prema službenim pokazateljima Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, koji se odnose na prvih osam mjeseci ove godine, broj prometnih nesreća, a time i broj predmeta i odšteta kod osiguravajućih društava, u znatnom je porastu u usporedbi s prvih osam mjeseci 1999. g. Naravno, porastu broja prometnih nesreća doprinio je i povećan broj posjetitelja u našoj zemlji posebno mislimo na, po broju, uspješnu turističku sezonu i znatno povećanje broja inozemnih motornih vozila na našim prometnicama. Prema navedenim podacima ukupan broj nezgoda u prvih osam mjeseci ove godine iznosi 47.403, što je za 2.898 nezgoda više nego prethodne godine (ili za 7%). Istovremeno broj nezgoda s nastradalim osobama porastao je za 10% (9.385 nastradalih osoba), a u okviru tog broja nezgoda s poginulima raste za 4%, odnosno s ozlijeđenima za 10% (428 poginulih i 13.381 ozlijeđena osoba). Zašto su, uopće, ovi podaci važni za osiguratelje? Pa, prvo zbog toga što su se povećali i izdaci za odštete žrtvama prometnih nesreća, a drugo - što su osiguratelji dužni poduzimati mjere koje bi preventivno utjecale na smanjenje šteta. Upravo ovo drugo, prema mišljenju Sektora policije, izostalo je. Naime, uz povećani broj motornih vozila na našim cestama, uz još gore ceste nego što su bile godinu dana ranije, Ministarstvo se žali na neostvarivanje Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2000.-2005. g. I to zbog toga što nisu osigurana (još!) potrebna financijska sredstva za njegovo provođenje. Tako ove godine uopće nisu provođene već dobro poznate aktivnosti kao su "Brzina", "Brzina - ljeto", "Alkohol", "Zaštita pješaka" i druge, a izostala je i jedna od najuspješnijih i najpopularnijih akcija usmjerena na zaštitu najmlađih sudionika u prometu, djece i učenika, "Poštujte naše znakove". Sve što Ministarstvo navodi - točno je. Da podsjetimo: dosada je Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa financiralo nekoliko osiguratelja, koji su, uz sporazum sa MUP-om, izdvajali 1% od premije obveznog osiguranja autoodgovornosti i to uplaćivali na račun Ministarstva. Naravno, uz gore navedene akcije MUP-a, iz toga programa trebale su biti financirane i akcije smanjenja broja neosiguranih motornih vozila u prometu (oni sada čine 18% svih vozila u prometu!), te poboljšanje brzine i uvjeta dostavljanja policijskih izvješća o prometnim nesrećama... Upravo ove dvije zadnje akcije, gdje nije došlo do poboljšanja stanja, uzrok su reakcije osiguratelja na ovogodišnje financiranje programa nacionalne sigurnosti cestovnog prometa. Većina osiguratelja je odbila potpisati dosadašnji budžetski način financiranja programa, a zauzimala se za financiranje konkretnih akcija, što MUP nije prihvatio. I dok se pregovori otežu i rastežu, godina prolazi, sigurnost se pogoršava, broj nesreća raste, broj odšteta raste, zbog čega će rasti i premije osiguranja od odgovornosti... i tako se krug zatvara. Nije li onda bolje bilo kakav od nikakvog dogovora?