Rak rana hrvatskog osiguranja automobilske odgovornosti jeste vrlo veliki broj neosiguranih vozača. Taj broj raste iz godine u godinu. Prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje u 2003. godini bilo je cca 19 % neosiguranih motornih vozila na cestama, što nas svrstava na prvo mjesto u Evropi, ako se izuzme Kosovo. Tako visok postotak neosiguranih vozila bio je razlogom prekida suradnje između osiguravajućih društava i Ministarstva unutarnjih poslova na provedbi odnosno financiranju nacionalnog programa sigurnosti na cestama. Naime, osiguratelji su bili voljni i dalje financirati taj program, ali su tražili konkretne rezultate u smanjenju broja neosiguranih vozača. Kako policija nije postigla značajnije rezultate u borbi protiv neosiguranih - osiguratelji su prestali financirati navedeni program. U 2003. g. neosigurani su uzrokovali 2.135 šteta, što u odnosu na prethodnu godinu iznosi povećanje od 3 %. Ako to usporedimo s nama susjednom Slovenijom, koja ima isti broj registriranih vozila kao i Hrvatska, a zabilježila je samo 474 štete od neosiguranih, odnosno s Austrijom, gdje je prijavljeno 300 slučajeva neosiguranih počinitelja, ili pak s Njemačkom gdje je na 49 milijuna registriranih vozila bilo 525 neosiguranih počinitelja prometnih nezgoda, ispada da doista držimo neslavni rekord. Među neosiguranih vozačima nalazimo vozače osobnih vozila isto tako i vozače teretnih vozila, traktora i motocikla. Značajan je i podatak da su neosigurani bili u 37.6 % slučajeva vozači vozila koja u trenutku nezgode nisu imala registracijsku tablicu, a 62.4 % je u trenutku nezgode imalo registarsku pločicu (što znači da su ilegalno nosili registarsku pločicu jer nisu bili tehnički pregledani, a registracija im je bila istekla). Ogroman broj slučajeva uzrokovali su vozači vozila s registarskom pločicom kojima je osiguranje isteklo prije više od 180 dana. Inače po županijama, najveći broj neosiguranih vozača bilo je u Zagrebačkoj i Gradu Zagrebu (30.15%). Slijedi Splitsko - dalmatinska s 18.3 % i Primorsko - goranska s 6.3 %. Štete uzrokovane od neosiguranih vozača oštećenima plaća Garancijski fond kojim upravlja Hrvatski ured za osiguranje. On je u 2003. godini isplatio 29.371.056 kuna. Ako se k tome doda da je ostalo prijavljeno, a neisplaćeno još 56.533.990 kuna, ispada da su neosigurani uzrokovali štetu veću od milijun kuna. To je iznos koji nadmašuje ukupnu premiju osiguranja od automobilske odgovornosti većine naših manjih osiguravajućih društava. Naravno, navedene štete plaćaju svi osiguratelji ovisno o udjelu u ukupnom prortfelju osiguranja od automobilske odgovornosti. Dakle, drugim riječima štete plaćaju osigurani i disciplinirani vozači. Na stranu to što bi Garancijski fond imao pravo regresirati isplaćene štete od neosiguranih vozača, pokazuje se da su neosigurani upravo oni koji nemaju sredstava za registraciju i osiguranje, a to znači da je od njih nemoguće naplatiti regres. Prema osigurateljima, glavni krivac za navedeno katastrofalno stanje jeste ne Prometna policija koja ponekad pri rutinskim kontrolama u prometu uredno kontrolira i postojanje važeće police (osiguranja) već one službe Ministarstva unutarnjih poslova koje obavljaju poslove evidencije produženja registracije motornih vozila. Tako je poznato da se vlasnicima koji nisu produžili registraciju ne šalju opomene, ne pokreću se prekršajni postupci, ne skidaju se registarske pločice vozila itd. Upravo ovo zadnje - prema iskustvima Austrije i Njemačke - najefikasnije je sredstvo borbe protiv neosiguranih vozača motornih vozila. U interesu onih koji su disciplinirani i savjesno ispunjavaju svoje obveze.