Europska centralna banka napokon je smanjila kamatnu stopu na euro za pola postotna poena s 3,25% na 2,75%, a sve s ciljem da povrati povjerenje potrošača i gospodarstva eurozone. Najveće olakšanje nakon ove odluke zasigurno je osjetio njemački kancelar Gerhard Shroeder, ali i njemački industrijalci i sindikati. Ekonomisti smatraju kako je smanjenje kamata za nekad glavni gospodarski motor rasta eurozone bilo prijeko potrebno iz razloga što je inflacija niskih jedan posto, nezaposlenost je visoka i povećava se, dok je povjerenje potrošača i privrede nisko. No s druge strane ovakvu odluku Europske centralne banke nisu sa simpatijama primili u četvrtom po veličini gospodarstvu eurozone. Dok Njemačka, Francuska i Italije bilježe rast ekonomije u odnosu na prošlu godinu od mizernih 0,5%, Španjolska ekonomija raste po stopi od 1,8%. Španjolski ministar gospodarstva Rodrigo Rato upozorio je kako će smanjivanje kamate na euro otežati borbu s inflacijom koja je u Španjolskoj na visokih 3,0%. Ovaj primjer pokazuje kako je teška zadaća Europske centralne banke u određivanju jedinstvene monetarne politike koja bi trebala sve zadovoljiti (one-fit-all). Od ostalih središnjih banaka izvan eurozone, britanska i švicarska ostavile su kamate na prijašnjim razinama, dok su danska i švedska središnja banka smanjile kamate za 50 na 2,75%, odnosno 25 baznih poena na 3,75%. Odluka Bank of England da ostavi kamatu na funtu na dosadašnjoj razini od 4,0% bila je očekivana budući da su cijene kuća (stanova) na vrlo visokoj razini te bi svako daljnje smanjivanje kamate otvorilo prostora za rast inflacije. Inače, ovo je prva godina od 1959. u kojoj britanska centralna banka nije micala kamatne stope. Mada je u Švicarskoj stopa nezaposlenosti narasla s 3,0% na 3,3%, najvišu razinu od 1999. godine, te se iduće godine očekuje dodatno povećanje nezaposlenih sa sadašnjih 120.000 na 140.000, središnja banka Švicarske nije smanjila ionako već nisku kamatu na franak. Sadašnja ciljana stopa je između 0,25%-1,25% tromjesečnog LIBOR-a na franak. Analitičari smatraju kako SNB neće dodatnim smanjivanjem kamate postići željeni efekt - slabiji franak koji bi omogućio rast izvoza, tj. gospodarstva i smanjivanje nezaposlenosti. Čak se smatra kako SNB želi zadržati još slobodnog mjesta za eventualna smanjivanja kamate ako bi došlo do rata u Iraku, a s time i jačanjem franka zbog njegove uloge "sigurne luke". S druge strane Atlantika prošloga tjedna odaslana su tri torpeda koja su nevjerojatnom lakoćom srušila dolar na 1,01 za euro. Prvo, stopa nezaposlenosti u studenome je narasla s 5,7% na 6,0%, više nego što je tržište očekivalo (5,8%). To je najviša stopa nezaposlenosti od travnja ove godine. Broj zaposlenih je smanjen za 40.000 i to najviše u proizvodnji 96.000 i maloprodaji 39.000, dok je povećanje zaposlenosti zabilježeno u uslužnim djelatnostima 50.000. Prosječna zarada po satu u studenome je iznosila 14.93 $. Drugo, Paul O'Neill dao je iznenadnu ostavku na mjesto ministra financija SAD riječima: "Bila mi je privilegija služiti naciji tijekom ovog vremena punog izazova. Zahvaljujem Vam na toj mogućnosti." Treće, ubrzo nakon ministra financija i ekonomski savjetnik u Bijeloj kući Lawrence Lindsey podnio je ostavku na svoju dužnost. Novi ministar financija je John Snow donedavni direktor tvrtke CSX Corp. najveće željezničke komapnije na istoku SAD, dok će vođa ekonomskog tima Bijele kuće biti Stephen Friedman iz investicijske kuće Goldman Sachsa. Pitanje je dali ćemo ikada saznati stvarne razloge odlaska dvoje ljudi u vrhu najvećeg svjetskog gospodarstva.