Ministar financija SAD Paulson je nedavno izjavio da su SAD na raskrižju kada je riječ o trgovinskoj razmjeni s Kinom. Posljednji podatak pokazuje da se trgovinski manjak smanjio, odnosno da je izvoz iz SAD bio veći od uvoza iz Kine. No, prema njegovim riječima još je prerano za neko slavlje. Paulson je izrazio svoje nezadovoljstvo jer je američki deficit još uvijek prevelik, iznad 700 milijardi dolara. Američki izvoz već četvrti kvartal bilježi brži rast od uvoza, što je svakako dobar signal. Deficit s Kinom je nešto veći od 200 milijardi dolara, a često se spominje kao glavni razlog smanjenog zapošljavanja u industriji SAD. Većina stručnjaka u SAD smatra kako je kineska valuta neopravdano podcijenjena što dovodi kineske kompanije u lakšu poziciju pri plasiranju svoje robe na tržište SAD. Kao jedan od razloga smanjenog uvoza u SAD analitičari spominju cijenu nafte, koja je u periodu od kolovoza prošle godine do danas značajno pala. Paulson je najavio da će nastaviti s pritiskom na kineske vlasti i tražiti znatno fleksibilniju tečajnu politiku. Posljednji podatak za američku trgovinsku bilancu pokazuje da je deficit iznosio 61,2 milijardu dolara i to je prvo povećanje deficita u posljednjih četiri mjeseca. Razlog većem manjku u trgovinskoj razmjeni analitičari vide u nešto višim cijenama nafte i jačom potražnjom za uvoznom robom. Deficit sa članicama OPECa je povećan s 6,8 na 6,9 milijardi dolara, dok je cijena uvezene nafte porasla s 52,25 dolara na 53,84 dolara za barel. Trgovinski deficit s glavnim trgovačkim partnerima SAD je bio prilično "izmiješan", s Kinom i Japanom je smanjen, dok je s Kanadom i Njemačkom povećan. Podatak koji se uvijek usporedno prati s trgovinskim deficitom jesu neto kapitalne investicije u američke vrijednosnice papire. U nekoliko posljednjih mjeseci iznos uloženog kapitala u SAD je bio dostatan da pokrije rupu nastalu trgovinskom razmjenom SAD. Krajem godine se nakon dužeg vremena dogodilo da je više kapitala izašlo nego što je ušlo u SAD. Prema podacima Ministarstva financija SAD neto razlika iznosi -11,0 milijardi dolara. Trgovinski deficit je iznosio 61,2 milijardu dolara. U vrijednosne papire s rokom dospijeća dužim od godine dana inozemni investitori su uložili 15,6 milijardi dolara, znatno manje nego mjesec dana prije kada su investirali 84,9 milijardi dolara. Ukupno tijekom 2006. godine inozemni investitori su uložili 828 milijardi dolara u američke vrijednosne papire, dok je 2005. godine uloženo 668 milijardi dolara. Japan je najveći investitor u američke državne obveznice, ukupno drže 644 milijardi dolara. Druga po veličini je Kina koja ukupno ima 350 milijardi dolara američkih državnih obveznica.