U prošlom broju Burze bilo je riječi o kratkoročnim vrijednosnim papirima odnosno o instrumentima tržišta novca. Ovoga puta nešto ćemo reći o dugoročnim, dužničkim vrijednosnim papirima - obveznicama. Vrlo često, kada kompanije ili različite jedinice vlasti (državne ili gradske) žele financirati veće projekte, potreba za izvorima sredstava je dugoročna. Ukoliko se do sredstava dolazi na novčanom, kratkoročnom tržištu, tada se je potrebno svake godine ili česće iznova zaduživati, tako da se sa novim kreditom ili vrijednosnim papirom isplaćuje postojeći. Ovakav način zaduživanja nije preporučljiv iz niz razloga, pa se dužnici odlučuju na zaduživanje s duljim rokovima. Dugoročna sredstva mogu se pribaviti ili kreditima ili na tržištu obveznica, emisijom obveznica. Na razvijenim tržištima kapitala, dužnici se odlučuju u velikom broju slučajeva na emisiju obveznica, što kod nas to još nije tako čest slučaj, iz razloga što se banke kao davaoci kredita ne žele obvezati na rokove dulje od primjerice pet godina ili pak ne žele pozajmiti značajna sredstva jednom klijentu. Upravo zbog toga, javlja se tržište obveznica putem kojeg emitenti i investitori dolaze u međusobni kontakt. Rokovi dospijeća na ovom tržištu variraju od jedne pa ponekad do 40 ili više godina. Tržište obveznica se djeli na tržište vladinih i korporacijskih obveznica, s tim da se tržište vladinih obveznica dalje djeli na tržište državnih, municipalnih i tržište obveznica raznih državnih agencija. Državne obveznice predstavljaju najsigurnije ulaganje, s obzirom da je malo vjerojatno da će država bankrotirati. Ujedno je kamatna stopa na državne obveznice najmanja i predstavlja pokazatelj i početnu kamatnu stopu na sve ostale obveznice. Američka vlada emitira obveznice na točno određene rokove i na točno određene datume tijekom godine. Tako postoje u slučaju SAD-a obveznice na rok od dvije godine, a izdaju se mjesečno, zatim obveznice na rok od pet godina koje se izdaju kvartalno i obveznice na rok od 10 godina, koje se također izdaju kvartalno. Do prije dva mjeseca, američka je vlada izdavala i obveznice na rok od 30 godina (polugodišnje), no ukinula je navedenu emisiju kako bi smanjila dugoročne kamate stope (ako nema tih obveznica, tada će potražnja za obveznicama na rok od 5 ili 10 godina porasti, čime raste tržišna cijena, a smanjuje se kamatna stopa). Municipalne obveznice jesu dug lokalnih jedinica vlasti i one nose nešto više kamatne stope od državnih, jer predstavljaju rizičnije ulaganje. U Americi, svi nivoi lokalnih jedinica vlasti koriste isključivo municipalne obveznice za financiranje svojih projekata. Korporacijske obveznice emitiraju se na rokove od 10 do 30 godina, a kamatne stope uglavnom su fiksne, sa polugodišnjom isplatom. Naravno, postoji još niz drugih karakteristika i opcija kod ovih obveznica.