Nalozi za tvorničkom robom narasli su u SAD-u tijekom siječnja za 1,6%. Povećanje je bilo nešto više od tržišnog očekivanja koje je predviđalo rast od 1.5%. Najveća potražnja bilježi se za transportnom opremom (4.1%), te za osobnim računalima i elektroničkom opremom (1.9%). Pozitivan signal u ovome izvješću Ministarstva trgovine je činjenica kako se razina gotovih proizvoda u skladištima smanjila za 0.6% što otvara prostor za novu proizvodnju, te je vrijeme potrebno da se roba sa skladišta otpremi u trgovine smanjeno s 1.37 na 1.33 mjeseci. Poboljšanje situacije na tržištu rada vidljivo je iz izvješća Ministarstva rada. Broj amerikanaca koji su po prvi puta zatražili beneficije za nezaposlene pao je prošlog tjedna za 5.000, tj. četverotjedni prosjek iznosi 372.750, što predstavlja pad ispod razine od 11. rujna prošle godine, kada su izvedeni teroristički napadi na SAD. Stopa nezaposlenosti drugi mjesec za redom je u padu te iznosi za veljaču 5.5%. Od početka recesije u ožujku prošle godine broj zaposlenih u američkoj privredi smanjen je za 1.4 milijuna. Najveći broj otpuštenih radnika je bio u razdoblju od rujna do siječnja kada je posao izgubilo 1.2 milijuna amerikanaca. Također iz istog ministarstva objavljen je podatak kako je produktivnost američkih radnika narasla za 5.2% u zadnja tri mjeseca prošle godine što je premašilo i najoptimističnije prognoze analitičara o rastu od 4.5%. Kako je gospodarstvo bilo u recesiji broj radnih sati smanjen je za 3.8% (34.1 sat tjedno), dok je jedinični trošak radne snage smanjen za 2.7% ($14,63 na sat). To ukazuje na činjenicu da poslodavci pokušavaju držati što niže troškove radne snage. Rast proizvodnosti, pad novonezaposlenih, smanjenje stope nezaposlenosti, te povećanje tvorničkih narudžbi u potpunosti podupiru izjavu Alana Greenspana u izlasku američke privrede iz recesije. Podatak njemačkog Ministarstva financija o padu narudžbi za industrijskom robom od 2.1% tijekom siječnja nadmašio je i najcrnije prognoze. Sve najave njemačkog kancelara Schroedera o oporavku njemačkog gospodarstva za sada izgledaju samo kao predizborna obećanja i uvjeravanja. U ovu priču uklapa se i prošlotjedni podatak, indeks menađera nabave u tvornicama iz eurozone koji je doduše narastao s 46.3 na 48.6, a iz kojeg je ipak vidljivo kako je njemačka privreda najslabija. Rast indeksa ostvaren ponajviše zbog povećanih narudžbi u Irskoj i Nizozemskoj. Inače, ovaj indeks se temelji na podacima prikupljenim od menađera nabave u otprilike 2.500 tvornica iz osam država eurozone koje čine 92% ukupne gospodarske aktivnosti Europske monetarne unije. Zanimljivi su rezultati ankete provedene od strane Reutersa u kojoj je sudjelovalo 48 analitičara poznatih svjetskih banaka. Provedenom anketom došlo se do prosječnih vrijednosti kretanja tečaja EUR/USD tijekom ove godine. Rezultati su slijedeći: predviđa se tečaj krajem ožujka i krajem svibnja 0.87, krajem kolovoza 0.88, te krajem godine 0.90 centi za jedan euro. Od zadnje ankete provedene početkom siječnja može se zamijetiti kako su analitičari smanjili vjerojatnost značajnijeg rasta vrijednosti eura, budući da su tada predviđanja bila: krajem ožujka 0.90, te krajem godine 0.92 centi za euro. Usljed veće potražnje za kunama na domaćem tržištu njezina vrijednost u odnosu na euro spustila se ispod tečaja od 7.40. Kako bi se spriječilo daljnje jačanje vrijednosti domaće valute Hrvatska narodna banka održala je deviznu aukciju te otkupila od poslovnih banaka 122.4 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7.388433.