U tijeku je saborska procedura donošenja Zakona o sustavu obrane od tuče. Odbor za financije i državni proračun prihvatio je prijedlog Zakona. A u članku 13. Prijedloga zakona stoji: "Novčana sredstva za provođenje operativnog rada obrane od tuče, sukladno godišnjem planu i programu iz članka 6. Ovoga zakona, osiguravaju se iz slijedećih izvora u visini od: ...0,6% od zaračunate premije imovinskih osiguranja i to: osiguranje imovine od požara i nekih drugih opasnosti te ostalih osiguranja imovine i kasko osiguranja cestovnih vozila društava za osiguranje koja provode navedene skupine i vrsta osiguranja. Osnovica za uplatu zaračunata je premija u godini koja prethodi godini uplate sredstava, što se smatra akontacijom, a konačni obračun i uplata razlike obavlja se najkasnije do 1. svibnja iduće godine:" Na ovaj način Republika Hrvatska krči revolucionarni put rješavanja načina financiranja obrane od tuče. Na stranu to što je pitanje učinkovitosti i efekata obrane od tuče upitno (zbog čega mnoge države EZ-a nemaju propisanu obranu od tuče) i što organiziranje obrane od tuče traži dogovor sa susjednim zemljama (gradonosni oblaci ne poznaju državne granice), kojega nema, predloženi način financiranja sumnjivog projekta i propisivanjem nameta na premiju osiguranja više je nego dvojben. Prvo, postavlja se pitanje zašto bi osigurani financirali zaštitu neosiguranih. Drugo, predložena formulacija vrsta osiguranja koje bi bile oporezovane tako je nedefinirana da omogućuje obuhvaćanje svih imovinskih vrsta osiguranja, pri čemu je posebno izdvajanje kasko osiguranja motornih vozila suvišak. Treće, Država osigurava financiranje iz premije osiguranja bez obzira da li je premija naplaćena (što samo potvrđuje porezno obilježje nametnutog doprinosa), temeljeći akontaciju na netočnoj pretpostavci da će osiguranje imovine imati pozitivne stope rasta svake godine. Četvrto, Država ne vodi računa o tehničkom rezultatu opterećenih vrsta osiguranja imovine (što ako je bilo više isplaćenih šteta nego što je naplaćena premija?). Upravo spomenute primjedbe na Prijedlog zakona spominje i Hrvatska gospodarska komora. Komora upozorava da uvođenje nove obveze osiguravajućim društvima može "rezultirati povećanjem premije osiguranja zbog čega može doći do smanjenja broja onih koji se osiguravaju, a posljedice takvog stanja bit će povećanje sredstava za naknadu šteta od elementarnih nepogoda" iz proračunskih sredstava. Naravno, nema temelja vjerovati da će predlagači Zakona voditi računa o navedenim primjedbama struke. Jer, kad treba namaknuti sredstva - najlakše je opteretiti premiju osiguranja (pored predloženog nameta za obranu od tuče već postoji niz drugih nameta: za nacionalni program sigurnosti u prometu, za zaštitu od požara, za razne zavode na državnoj razini itd.). Bilo bi svakako heretički predložiti - ako se već radi kako se radi - da se sredstva za poticanje poljoprivrede (proračunskih 40 milijuna!) usmjere i na osiguranje od tuče i drugih opasnosti, čime bi se osnovica za doprinos za obranu od tuče proširila.