Kao nikada do sada istočno-europske države uživaju u rastu i razvoju. Većina država s tog prostora već je u Europskoj uniji ili je vrlo blizu ulasku u tu instituciju. Stopa rasta bruto društvenog proizvoda je izuzetno visoka, npr. gospodarstvo Makedonije raste po stopi od 4 posto, što je više od stope po kojoj raste ekonomija "stare Europe". U većini drugih država rast je viši od 5 posto, a u Estoniji i Latviji i iznad 10 posto. Brzi rast sa sobom povlači i određene rizike. Investitori se prisjećaju krize krajem devedesetih u Istočnoj Aziji i u Latinskoj Americi. Agencija za dodjelu kreditnih rejtinga Fitch je nedavno upozorila Latviju da će joj smanjiti kreditni rejting ukoliko ne dovede svoju ekonomiju u red. Naime, u 2006. godini deficit bilance Latvije je iznosio 20 posto BDP, najviše u EU. Jedan od razloga takve situacije je činjenica da su strane banke kreditirale lokalno stanovništvo stambenim kreditima pretežno u eurima, zbog čega je došlo do snažnog rasta cijena nekretnina. U Estoniji i Litvi je situacija gotovo identična. Mnogi analitičari se pitaju zašto bi baltičke prijestolnice trebale biti skuplje od recimo Berlina, Beča ili Frankfurta. Većina baltičkih banaka je u vlasništvu velikih skandinavskih banaka koje si mogu priuštiti da ukoliko dođe do velikih problema jednostavno "napuste" svoje baltičke poslovnice na milost i nemilost tržištu. Portugal je prije nekoliko godina prolazio kroz sličan problem, visoke cijene nekretnina uz nešto višu stopu inflacije uzrokovali su stagnaciju gospodarstva. Sve tri baltičke države imaju tečajnu politiku fiksnog tečaja i vrlo malo su izložene inozemnim špekulativnim napadima. Slovačka ima približno istu stopu rasta BDP kao i Baltičke države, u posljednjem kvartalu 2006. je na godišnjoj razini iznosila 9,6 posto. Posljednji podatak o industrijskoj proizvodnji u Slovačkoj pokazuje rast od 17,4 posto. Slovačka očekuje da će 2009. zamijeniti svoju nacionalnu valutu krunu eurom. Mađarska je nedavno prošla kroz vrlo teško razdoblje. Mađari su se zaduživali u eurima jer su smatrali da će euro uskoro postati njihova domicilna valuta. Kako dugovi stižu na naplatu, a eura još nema, forinti je prijetila deprecijacija koja bi pojačala inflatorne pritiske i ugrozila gospodarski rast koji je u 2006. iznosio 3,2 posto. Mađarska vlada je odlučila provesti "stabilizacijski" program kojim će smanjiti sadašnji proračunski deficit koji iznosi oko 7 posto BDP (u Eurozoni je dozvoljen proračunski deficit od najviše 3 posto). Posljednje ankete provedene među financijskim stručnjacima pokazuju da bi euro mogao prvo stići u Slovačku i to 2009., potom Litvu i Estoniju 2010. godine; Češku, Poljsku i Bugarsku 2012, te Rumunjsku i Mađarsku 2014. godine.