Naša čitateljica S.S. ( 19 god. ) , imala je prometni udes 12.srpnja ove godine . Sjedila je kao suvozač u vozilu čiji je vozač naletio svojim vozilom na vozilo ispred sebe . Uslijed naleta čitateljica je , kako kaže , " skliznula sa sjedala" i udarila glavom u instrument tablu , odnosno u vozačko staklo , koje je u nezgodi napuklo . Od udarca je zadobila potres mozga i ogrebotine po licu i glavi . Nakon zaključenja liječenja , skupila je liječničku dokumentaciju i obratila se zahtjevom za naknadu štete osiguratelju vozača u čijem se vozilu nalazila . Osiguratelj je doista brzo reagirao i ponudio joj iznos koji je , smatra ona , " mizeran" , a kod traženja obrazloženja referent osiguratelja joj je priopćio da su naknadu umanjili za 50 % , jer u trenutku ozljedjivanja nije bila vezana sigurnosnim pojasom . Potvrdjuje da u trenutku prometne nezgode doista nije bila vezana sigurnosnim pojasom . Je li osiguratelj u pravu ? U odgovoru na ovo pitanje posegnuli smo za Zakonom o obveznim odnosima : prema tomu Zakonu oštećenome , koji je sam doprinio nastanku štetnog dogadjaja i štete , umanjit će se naknada ovisno o tome koliki je njegov doprinos vlastitoj šteti . Prema odredbi čl. 163. st. l. Zakona o sigurnosti prometa na cestama " vozač i putnici tijekom vožnje u motornom vozilu na sjedalima na kojima su ugradjeni sigurnosni pojasevi , dužni su koristiti pojas na način koji je odredio proizvodjač sigurnosnog pojas ." Moguća sankcija za kršenje ove obveze jeste 500,00 kn kazne . Dakle , po oba zakona suputnik se bio dužan koristiti sigurnosnim pojasevima . Ako to ne čini , čini prekršaj i doprinosi nastanku štete , do koje ne bi došlo da je bio vezan sigurnosnim pojasom . Naravno , uzročnu vezu izmedju nevezivanja sigurnosnim pojasom i udarca glavom u instrument-tablu odnosno vjetrobransko staklo dužan je dokazati osiguratelj . Stajalište sudske prakse po ovom pitanju , barem kod nas , dosta vremena je bilo neujednačeno . Danas se sa sigurnošću može reći da sudovi uvažavaju stajalište o potrebi vezivanja odnosno o umanjenju naknade za dio štete koji je uzrokovao sam oštećeni . Koliki je udjel oštećenoga - ovisi od slučaja do slučaja . Tako , ako bi do udarca došlo bez obzira na nevezivanje , nema umanjenja naknade . Ako se pak radi o slučaju da do udara uopće ne bi došlo da je suputnik bio vezan , on neće imati pravo na naknadu štete , jer je njegovo ponašanje isključivi uzrok nezgodi i šteti . Konačno , ako bi do udarca zasigurno došlo , ali bi posljedice bile blaže , naknada će se djelomično smanjiti . Dakle , u svakom pojedinom slučaju utvrdit će se , a to rade sudski vještaci prometne struke , koliko je činjenica nevezivanja sigurnosnim pojasom uzrok nastanku štete . Stoga nam se čini da je stajalište osiguratelja u sl. naše čitateljice S.S. vjerojatno pravno utemeljeno .