Upala pluća ili pneumonija pripada grupi oboljenja respiratornog sustava, a ako se na vrijeme ne otkrije i ne liječi, može izazvati teške posljedice po zdravlje s mogućim smrtnim ishodom.
U doba kada nije bilo adekvatne terapije (prvenstveno antibiotika), ishod liječenja je bio zaista upitan.
Pneumoniju najčešće izazivaju bakterijske infekcije, no treba tu dodati i virusne i gljivične infekcije te udisanje kemijskih iritansa te aspiraciju hrane, povraćenog sadržaja želuca itd.
Pneumonije se dijele na tipične i atipične.
U tipične pneumonije ulaze bakterijske upale pluća koje uzrokuju bakterije poput pneumokoka, Haemophylus influence itd., a atipične pneumonije uzrokuju bakterije (Mycoplazma pneumoniae, Chlamydia pneumoniae) te virusi i gljivice.
Od ove bolesti mogu oboljeti svi, ali najčešće se javlja kod one populacije kod koje je kompromitiran imunološki sustav. To su djeca (kod kojih imunološki sustav nije dovoljno razvijen) te starija populacija (preko 65 godina starosti) kod kojih je prirodno smanjen imunološki odgovor.
Simptomi su pojačan kašalj (suhi ili produktivni), bol u predjelu pluća, visoka temperatura, groznica, malaksalost, bol u mišićima i zglobovima. Ponekad su simptomi manje izraženi, pa to može zavarati, pa se upala pluća ne prepozna i adekvatno ne liječi.
Kada imamo gore navedene simptome, iste trebamo shvatiti ozbiljno te se na vrijeme javiti liječniku. Nakon adekvatne anamneze slijedi pregled općeg stanja pacijenta te pregled respiratornog sustava. Koristeći slušalice (stetoskop) mogu se uočiti znaci upalnog procesa. Kod virusne pneumonije tek se rentgenskim pregledom mogu uočiti znaci upale pluća. Obavezno je uzeti nalaze krvi gdje se prepoznaju elementi koji upozoravaju na upalni proces pluća te i vrsta upale. Potrebno je uzeti i bakteriološki nalaz iskašljanog sadržaja iz pluća s antibiogramom.
Standardno se na početku ordiniraju antibiotici (azitromicin, cefalosporin). Ako je terapija adekvatna, simptomi se nakon dva do tri dana smanjuju, što ne znači da trebamo prestati uzimati propisanu dozu antibiotika.
U slučaju da je uzrok upale pluća virus, tu antibiotici ne pomažu te treba dati antivirusnu terapiju i terapiju općih simptoma (analgetike i antipiretike te u ovisnosti je li kašalj produktivan ili suh, treba dati lijekove za iskašljavanje ili za smirenje kašlja).
Prevencija se sastoji u tome da se pogotovo stariji pacijenti cijepe protiv gripe, da kronični pacijenti redovito uzimaju propisanu terapiju, uzimanje tekućine, adekvatne prehrane i dovoljnog odmora.
Želite li postaviti pitanje dr. Jeliću za neki od narednih članaka, to možete učiniti na [email protected]
