Prošlotjedno trgovanje na deviznom tržištu okarakterizirala je velika volatilnost. Američki dolar je početkom tjedna ojačao, da bi se krajem tjedna vratio odakle je započeo tjedan. Početkom tjedna za jedan euro je bilo potrebno izdvojiti 1,585 dolara. Tijekom tjedna je jedan euro vrijedio 1,53 dolara, što predstavlja porast od nekih 3,5 posto, dok je krajem tjedna pao na 1,55.
Ministar financija SAD-a Paulson je izjavio da u borbi protiv inflatornih pritisaka nije isključena niti devizna intervencija, koja bi išla u smjeru jačanja američkog dolara. Pored Ministarstva financija SAD-a, inflacija je primarna tema razgovora vodećih ljudi Američke središnje banke, zbog koje je pitanje sporijeg gospodarskog rasta palo u drugi plan. Zbog očekivanja o rastu kamatne stope dolar bi i u narednom periodu mogao imati jaču podršku investitora.
Američki dolar je ojačao nakon objave podataka o prometu u maloprodaji. Promet je tijekom svibnja povećan za 1,0 posto, više nego što su to analitičari predviđali, dok je za ožujak revidirani promet u maloprodaji povećan s prvotnih 0,2 na 0,5 posto. Drugi podatak koji je pojačao očekivanja da bi američki FED mogao ove godine podignuti kamate na dolar bio je indeks potrošačkih cijena. Potrošačke cijene su tijekom svibnja povećane na mjesečnoj razini za 0,6 posto, dok na godišnjoj razini rast potrošačkih cijena iznosi 4,2 posto. Analitičari su predviđali mjesečni porast cijena od 0,5 posto, odnosno godišnji porast cijena od 3,9 posto. Kada se izuzmu volatilne cijene energenata i hrane tada rast indeksa iznosi 0,2 posto mjesečno, odnosno 2,3 posto godišnje. U odnosu na protekli mjesec cijene energenata su porasle za 4,4 posto, a hrane za 0,3 posto.
Nedavna anketa provedena od strane Reutersa pokazala je da većina analitičara očekuje rast američkog dolara ispod 1,50 za euro. Manjina smatra da će američki dolar nastaviti sa slabljenjem tijekom ove godine. Razlog tome vide u velikom američkom deficitu koji se može smanjiti jedino postepenim slabljenjem dolara. Američki potrošači su do sada bili glavni pokretač američke ekonomije, no sada su potreseni kreditnom krizom nastalom zbog problema s hipotekarnim zajmovima. Danas sve veća potražnja dolazi iz brzorastućih ekonomija Kine, Brazila, Indije, a jedina šansa da američki proizvodi dođu tamo je, prema mišljenju analitičara, slabiji dolar. S druge strane rastuće cijene energenata i hrane u kombinaciji sa slabijim dolarom uzrokovali bi sve veću inflaciju i rast kamatnih stopa. Cijene uvezene robe su na godišnjoj razini u SAD-u više za 18 posto. Analitičari se slažu u jednome, a to je da je uloga središnje banke u ovoj situaciji vrlo delikatna.