Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak porezni obveznici do kraja veljače podnose (moraju ili hoće dragovoljno) porezne prijave o ostvarenom dohotku u 2003. g. Ove godine po prvi puta su uvedene i nove porezne olakšice (kupnja stana na kredit, troškovi liječenja i sl.), no one koje se odnose na osiguranje uvedene su već ranije. Tako se porezna osnovica može umanjiti za najviše 12.600 kuna godišnje, odnosno za 1.050 kuna mjesečno, što je nešto više nego godinu dana ranije kada je to bilo maksimalno 12.000 kuna. Porezne olakšice zakonodavac je uveo kako bi stimulirao određene vrste osiguranja, koje imaju štednu komponentu (štedno osiguranje života - kojim građani preuzimaju na svoj teret određenu brigu za svoj socijalni položaj (dobrovoljno privatno zdravstveno osiguranje, dopunsko zdravstveno osiguranje). Još uvijek je najveći broj onih koji će poreznu olakšicu koristiti s naslova štednog životnog osiguranja (procjenjuje se preko 200.000 osoba). Naglašavamo "štedno osiguranje". Naime, kod nas je posljednjih godina dosta razvijeno i tzv. riziko životno osiguranje, dakle osiguranje za slučaj smrti, jer su mnogi financijeri (banke, leasing poduzeća i sl.) kao osiguranje svoje kreditne tražbine tražili od dužnika sklapanje ugovora o osiguranju za slučaj smrti. Ta vrsta osiguranja ne daje pravo na poreznu olakšicu. Od zdravstvenih osiguranja poreznu olakšicu uživaju dobrovoljna zdravstvena osiguranja (kod kojih osiguranik sebi osigurava veći standard od onoga koje mu garantira obvezno državno osnovno zdravstveno osiguranje), ali i dopunsko osiguranje plaćano kod Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Sve vrste gore spomenutih osiguranja mogu ugovarati fizičke osobe ili pak pravne osobe (trgovačka društva) za svoje uposlenike. Ako je u pitanju poslodavac - koji plaća premiju, to se po Zakonu o dohotku smatra dijelom plaće zaposlenika, na koju se mora platiti doprinos i porez. No, i u tom slučaju poslodavac plaćene premije može koristiti kao poreznu olakšicu. Naravno, poreznu olakšicu koristit će u godišnjoj poreznoj prijavi osoba koja već nije koristila mjesečnu poreznu olakšicu, što Zakon o dohotku također omogućava. Tako oni koji su mjesečno plaćali premiju osiguranja odbijanjem od plaće i kojima je poslodavac za plaćenu premiju osiguranja umanjio mjesečni porez iz plaće - nemaju pravo koristiti poreznu povlasticu po godišnjoj poreznoj prijavi. Pravo na korištenje porezne olakšice imaju svi koji ostvaruju prihode od nesamostalnog rada, prihode od samostalnog rada (slobodne profesije), prihode od imovine ili dohodak od kapitala (dividende, udjeli u dobiti). Valja također podsjetiti da će svi oni koji iskoriste pravo na poreznu povlasticu porez na primanja iz osiguranja ipak platiti i to prigodom isplate osigurane svote po zaključenom osiguranju. Porezna stopa u tom slučaju iznosi 15% i ona je također stimulativna, jer je niža od one kojom se oporezuje plaća. Ovaj porez prigodom isplate osigurane svote obračunava i uplaćuje državi osiguratelj. Kod štednih životnih osiguranja porez na isplaćenu svotu od 15% plaća se samo na stvarno uplaćenu premiju, a ne na eventualnu dobit koju osiguratelj u pravilu pripisuje osiguranoj svoti temeljem trajanja ugovora o osiguranju. Sve skupa gore navedeno izgleda malo komplicirano. No, porezni propisi su uvijek takvi. Valja se na njih naviknuti, pa će nam i korištenje premija osiguranja kao porezne olakšice biti uobičajena (mjesečna ili godišnja) radnja.