• Vjerovnik je u slučaju stečaja glavnoga dužnika dužan prijaviti svoje potraživanje u stečaj i o tome obavijestiti jamca. Ukoliko to ne učini vjerovnik jamcu odgovara za štetu koju bi jamac zbog toga imao


I. Vrste jamstva

Solidarno jamstvo – naglašavamo ovo jamstvo je bez karakteristike sporednosti; jamstvo je kojim se jamac obvezuje kao jamac-platac, to jest vjerovnik može po dospijeću obveze zahtijevati ispunjenje cijele obveze bilo od jamca bilo od glavnog dužnika ili pak od obojice istovremeno. Kada je riječ o obvezi iz trgovačkog ugovora – jamac odgovara kao jamac-platac, ako drugačije nije ugovoreno.

Sujamstvo – kada za dug jamči više jamaca; ova vrsta jamstva solidarna je po zakonu, znači po zakonu svi jamci odgovaraju kao jamci-platci, osim ako se solidarnost isključi ugovorom.


II. O odnosu jamca i vjerovnika

Kao što je gore navedeno, karakteristika sporednosti jamstva podrazumijeva da vjerovnik može od jamca zahtijevati ispunjenje obveze tek ako se prethodno nije uspio namiriti od strane glavnog dužnika.

Važno je pritom na koji način će se odrediti kada se vjerovnik nije uspio namiriti. Zakon nam to pojašnjava, određujući da se od jamca može tražiti ispunjenje obveze tek ako je glavni dužnik ne ispuni u roku određenom u pisanom pozivu.
Ako dužnik svoju obvezu nije ispunio na vrijeme vjerovnik je o tome dužan obavijestiti jamca, inače će mu odgovarati za štetu koju bi jamac mogao zbog toga pretrpjeti. No, vjerovnik može zahtijevati ispunjenje direktno od jamca, ako je očito da se od  glavnoga dužnika neće moći namiriti ili ako je glavni dužnik pao pod stečaj.


Stečaj glavnoga dužnika

Vjerovnik je u slučaju stečaja glavnoga dužnika dužan prijaviti svoje potraživanje u stečaj i o tome obavijestiti jamca. Ukoliko to ne učini vjerovnik jamcu odgovara za štetu koju bi jamac zbog toga imao.

Dođe li do smanjenja obveze glavnoga dužnika u stečajnom postupku to za sobom ne povlači i odgovarajuće smanjenje jamčeve obveze, već jamac odgovara vjerovniku za cijeli iznos svoje obveze. Na prvi pogled ova odredba može zbuniti, no ustvari je riječ o logičnoj zaštiti vjerovnika. Ispostavi li se u stečajnom postupku da dužnik neće moći u cijelosti namiriti konkretnog vjerovnika ili da neće moći po dospijeću namiriti vjerovnika, vjerovnik je ovako osiguran da neće ostati zakinut pri pokušaju naplate od jamca.