23.03.2000.
Za štetu od požara susjednog vozila ne odgovara osiguratelj
Za štetu od požara susjednog vozila ne odgovara osiguratelj
Jedan od pravno značajnih problema u osiguranju od odgovornosti za štete uzrokovane motornim vozilima trećim osobama bilo je i pitanje što to osiguranje pokriva. Tijekom povijesti ovoga osiguranja (a počelo se kao obvezno uvoditi dvadesetih godina dvadesetog stoljeća) iskristaliziralo se stajalište da je motorno vozilo pojačano opasno za svoju okolinu (za tzv. treće osobe), a ta povećana opasnost proizlazi iz načina njegove uporabe odnosno iz korištenja motora kao pogonske snage vozila. Dakle, opasnost za treće slijedi iz uporabe motornog vozila. Takva formulacija ušla je u gotovo sva europska zakonodavstva. Ona je ušla i u hrvatski Zakon o osiguranju 1994. g., koji u članku 82. stavku 1. određuje: "Vlasnik odnosno korisnik motornog vozila i priključenog vozila dužan je sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju uporabom motornog vozila (u daljnjem tekstu osiguranje od automobilske odgovornosti) nanese trećim osobama...".
No, što je to "uporaba motornog vozila"?
Motorno vozilo se rabi radi kretanja. Ono je u tom cilju i tako konstruirano. Zato je taj pravni standard u sudskoj praksi i tumačen u tom kontekstu. Vozilo je u uporabi kad se kreće cestom. dakle, kad je u funkciji prijevoznog sredstava. No, znalo se događati da je vozilo u stanju mirovanja, da se ne kreće, a ipak uzrokuje trećim osobama štetu. Sudska praksa je i tu bila jasna: vozilo je u uporabi za vrijeme kretanja po cesti, ali i za vrijeme stajanja na cesti u tijeku putovanja. U ovom zadnjem slučaju bitno je da namjera korisnika – vozača nije bila definitivni prekid putovanja. Trenutno stajanje je u funkciji putovanja (uglavnom se radilo o neosvijetljenom vozilu, o neosiguranom – nezakočenom – vozilu kao izvoru opasnosti). No, drugi češći slučajevi nastanka štete na motornim vozilima i ostalom imovini trećih osoba zbog toga što je na "susjednom" vozilu izbio požar, pa se proširio na svoju okolinu, ne može se smatrati postojećim zakonskim propisima slučajem uporabe vozila odnosno štete zbog uporabe vozila. Jasno, ako je do požara na vozilu došlo dok je ono bilo izvan cestovne uporabe. To znači da oštećeni takvu štetu ne mogu naplatiti po obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti opožarenog vozila. Jasno, ako je do požara na vozilu došlo dok je ono bilo izvan cestovne uporabe. To znači da oštećeni takvu štetu ne mogu naplatiti po obveznom osiguranju od automobilske odgovornost opožarenog vozila. Naravno, ostaje njihovo pravo da svoju štetu naplate po općim pravilima odgovornosti od vlasnika odnosno korisnika opožarenog vozila.
No, što je to "uporaba motornog vozila"?
Motorno vozilo se rabi radi kretanja. Ono je u tom cilju i tako konstruirano. Zato je taj pravni standard u sudskoj praksi i tumačen u tom kontekstu. Vozilo je u uporabi kad se kreće cestom. dakle, kad je u funkciji prijevoznog sredstava. No, znalo se događati da je vozilo u stanju mirovanja, da se ne kreće, a ipak uzrokuje trećim osobama štetu. Sudska praksa je i tu bila jasna: vozilo je u uporabi za vrijeme kretanja po cesti, ali i za vrijeme stajanja na cesti u tijeku putovanja. U ovom zadnjem slučaju bitno je da namjera korisnika – vozača nije bila definitivni prekid putovanja. Trenutno stajanje je u funkciji putovanja (uglavnom se radilo o neosvijetljenom vozilu, o neosiguranom – nezakočenom – vozilu kao izvoru opasnosti). No, drugi češći slučajevi nastanka štete na motornim vozilima i ostalom imovini trećih osoba zbog toga što je na "susjednom" vozilu izbio požar, pa se proširio na svoju okolinu, ne može se smatrati postojećim zakonskim propisima slučajem uporabe vozila odnosno štete zbog uporabe vozila. Jasno, ako je do požara na vozilu došlo dok je ono bilo izvan cestovne uporabe. To znači da oštećeni takvu štetu ne mogu naplatiti po obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti opožarenog vozila. Jasno, ako je do požara na vozilu došlo dok je ono bilo izvan cestovne uporabe. To znači da oštećeni takvu štetu ne mogu naplatiti po obveznom osiguranju od automobilske odgovornost opožarenog vozila. Naravno, ostaje njihovo pravo da svoju štetu naplate po općim pravilima odgovornosti od vlasnika odnosno korisnika opožarenog vozila.
Izdvojeni članci
Porezi i financije
Što donosi novi porez na nekretnine u 2025. godini?
Porez će se utvrđivati prema stanju na dan 31. ožujka. Za onog tko na taj dan bude vlasnik nekretnine provjerit će se je li nekretninu dugoročno iznajmio ili u njoj živi, a ako je u kratkoročnom najmu ili prazna, plaćat će se porez
Radno pravo
Promjene u Zakonu o tržištu rada
Na 32. sjednici Vlade RH predložene su izmjene i dopune Zakona o tržištu rada. Ove reformske mjere donose nekoliko ključnih promjena koje bi trebale poboljšati situaciju za nezaposlene
Radno pravo
Povećanje bruto plaća u 2025. godini
U 2025. godini očekujemo značajno povećanje minimalne bruto plaće u Hrvatskoj, s dosadašnjih 840 eura na 970 eura