Umjesto vlasnika stvari, i isto kao on, odgovara osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi.


“Prijatelju sam posudio ure­dno registrirano i osigurano vo­zilo. Kad mi ga je vraćao, zbog loše osvijetljenosti (večer), ogrebao je parkirano vozilo mo­g susjeda, s kojim sam i ina­če u lošim odnosima. Šteta mo­že iznositi par stotina kuna, jer se doista radi o sitnoj ogrebotini. Uredno sam susjedu predao po­datke o vozaču i o osigura­nju. Međutim, on to ne prihvaća, ina­­­ti se, psuje, galami i ne želi otići kod mog osiguratelja X, ne­go traži od mene naknadu štete i prijeti mi tužbom… A ako me tuži, bojim se da ću morati uzeti odvjetnika i time si uzrokovati troškove koji će biti veći nego sama šteta na susjedovu vozilu …”, E.S.

Vjerojatno su loši među­susjedski odnosi razlog takvom ponašanju susjeda. No, njegovo traženje naknade štete od našeg čitatelja E.S.-a pravno je neu­te­meljeno. Naime, u čl. 1066. st.1. Zakona o obveznim odno­sima određeno je: “Umjesto vla­snika stvari, i isto kao on, odgovara osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi…”. Dakle, u slučaju našeg čitatelja oštećeni susjed ne mora prihvatiti uputu i obratiti se osiguratelju kod kojega je vozilo osigurano obveznim osiguranjem od odgo­vornosti za štetu. Međ­utim, on za naknadu štete ne može tužiti vlasnika vozila, E.S.-a, nego samo vozača kojemu je vlasnik povjerio (posudio) vozilo.

U svakom slučaju, taj vozač ima svojstvo osiguranika i šteta koju on prouzroči trećim osobama osiguranim vozilom pokri­vena je osiguranjem. Ukoliko oštećeni susjed doista tuži vlasnika vozila E.S.-a ili vozača ko­jemu je E.S. povjerio/posudio vozilo, potrebno je da odmah izvijeste osiguratelja kod kojega je vlasnik vozila zaključio ugo­vor o osiguranju od automobilske odgovornosti i da ga pozovu ili da se umiješa u parnicu ili da preuzme parnicu. Drugim riječima, da im osiguratelj pruži pravnu zaštitu, što znači da naš čitatelj E.S. ne mora uzeti odvjetnika i stvarati si nepotreban trošak. No, pre­poručljivo je prijavu štetnog događaja osiguratelju podnijeti odmah, ne čekajući tužbu ošte­ćenoga (to je uostalom obveza osiguranika utemeljena na od­redbi čl. 941. Zakona o obvez­nim odnosima). Rok za prijavu nastanka štetnog događaja jeste tri dana od dana saznanja za nastupanje osiguranog slučaja, a nalazi se i u uvjetima osiguranja osiguratelja X.