O svojim poslovima upravitelj zgrade mora izvijestiti sve stanare, što i čini redovnim (polu)godišnjim izvješćem. Ukoliko stanari utvrde da ugovara poslove otklanjanja kvarova,šteta i sl. s kooperantima koji su nepovoljniji, mogu pozvati upravitelja na odgovornost.
Naša čitateljica S.T. žali se na upravitelja stambene zgrade u kojoj ima u vlasništvu stan. Navodno je upravitelj sklopio ugovor o osiguranju i sebe imenovao „osiguranikom, te se prilikom isplate svakog odštetnog zahtjeva novčana sredstva uplaćuju na njegov žiro račun. Iznos premije se regresira iz pričuve. U slučaju djelomičnih šteta upravitelj uvjetuje sanaciju putem svojih ugovornih kooperanata bez mogućnosti nagodbe nas suvlasnika sa osiguravajućim društvom…. Na upit kome će se isplatiti šteta u slučaju eventualne buduće moguće totalne štete na mojem stanu uslijed uzroka pokrivenih policom osiguranja dobila sam odgovor da bi se ta sredstva uplatila na račun pričuve te time razmjerno postaju vlasništvo svih suvlasnika stambene zgrade …“.
Problem je očigledno dvostruk. Prvi - osiguranje zajedničkih dijelova zgrade. To osiguranje se zacijelo plaća iz sredstava zajedničke pričuve i osiguranik nipošto nije upravitelj zgrade već je osiguranik sama zgrada, a upravitelj zgrade djeluje kao opunomoćenik suvlasnika, u njihovo ime i za njihov račun (v. čl. 44.st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Narodne novine br. 91/ 96 i kasnije mnogobrojne izmjene). On je ugovorom između stanara (predstavlja ih i zastupa predstavnik stanara) i njega dobio određena ovlaštenja i određene obveze.
Njegova je obveza brinuti se o zgradi, održavanju, popravljanju i sl., pa u te obveze spada i sklapanje ugovora o osiguranju od opasnosti koje prijete zgradi. Premija se plaća iz pričuve. Upravitelj se brine oko organizacije popravaka i plaćanja troškova. A sve troškove koje priznaje osiguratelj naplaćuje u ime i za račun zgrade, na račun zgrade kojim on upravlja.
O svojim poslovima mora izvijestiti sve stanare, što i čini redovnim (polu)godišnjim izvješćem. Ukoliko stanari utvrde da ugovara poslove otklanjanja kvarova, šteta i sl. s kooperantima koji su nepovoljniji, mogu pozvati upravitelja na odgovornost i, sukladno ugovoru, tražiti raskid ugovora i izbor novoga upravitelja.
Drugi problem jesu i tzv. osiguranja privatnih stanova u zajedničkoj zgradi. Te ugovore u praksi također sklapa upravitelj, ali samo u ime i za račun vlasnika stana. Vlasnik stana plaća premiju osiguranja iz svojih sredstava. Naknada u slučaju šete na stanu, njegovom vlasništvu, isplaćuje se samo stanaru (on je osiguranik). Stanar ima pravo izvršiti popravak gdje i kod koga hoće, ali mu osiguratelj nije dužan platiti veću cijenu od one koju, u praksi uobičajeno, ima ugovorenu s upraviteljem. Tvrdnja upravitelja da bi u sl. totalne štete na stanu, koji je privatno vlasništvo, osigurnina bila uplaćena na račun zajedničke pričuve nejasna je, ali je vjerojatno mislio da se taj odgovor odnosi na dijelove (zidove?) zgrade koji su zajedničko vlasništvo svih stanara.
