22.02.2007.
Zakonski rok za rješenje odštetnog zahtjeva obvezuje samo "odgovornog osiguratelja"
Naš čitatelj J.P. iz R. žali se da je imao prometnu nesreću, koju je skrivio vozač " Yuga". Odštetni zahtjev je podnio osiguratelju "C" kod kojeg ima sklopljeno obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti. No, ovaj je "vukao" predmet nekoliko mjeseci da bi konačno zahtjev proslijedio u HUO, jer da štetnik-vozač "Yuga" nije imao sklopljen ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti. HUO je pak nakon par mjeseci zahtjev proslijedio osiguratelju "E", s tvrdnjom da je vozilo ipak bilo osigurano kod "E". Od nezgode i totalne štete prošlo je gotovo osam mjeseci. Vozilo stoji nepopravljeno. Rješenja još nema. Kako se to uklapa u odredbe Zakona o obveznim osiguranjima, koji propisuje rok od 14 dana za rješenje odštetnog zahtjeva i tko će platiti štetu koju trpi zbog nekorištenja vozila, pita se naš čitatelj. Doista, njegov slučaj najbolje ilustrira koliko smo još daleko od toga da oštećeni brzo dodje do naknade štete. Prema nekakvim poželjnim rješenjima trebalo bi da prvi osiguratelj kojemu se javi oštećeni riješi odštetni zahtjev, a potom-ako nije bio po Zakonu obvezan platiti odštetu-u regresnom postupku prema odgovornom osiguratelju ostvari povrat isplaćenih iznosa odštete. Nažalost, to što je rečeno odista ostaje u području željenoga, premda duh Zakona o obveznim osiguranjima u prometu i, konkretno, njegov članak 11. st.3. (izravna obrada odštetnih zehtjeva) već sada omogućuju da se nađe adekvatno rješenje u korist oštećenih u prometu, radi kojih prvenstveno i postoji obvezno osiguranje od odgovornosti za štete uzrokovane uporabom motornih vozila u prometu. Da bi se pak to postiglo-potreban je sporazum osiguratelja koji se bave tom vrstom osiguranja. On zasada nije na vidiku. Dakle, po Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu, čl. 12., kad je u pitanju imovinska šteta, osiguratelj je dužan u roku od 14 dana računajući od dana podnošenja odštetnog zahtjeva oštećenoj osobi a) dostaviti obrazloženu ponudu za naknadu štete, ili b) utemeljeni odgovor uz obrazloženje zašto ne može riješiti odštetni zahtjev. Za kršenje ove obveze odgovorni osiguratelj je obvezan platiti, pored odštete, i kamate" od dana podnošenja odštetnog zahtjeva". Iz teksta Zakona vidljivo je da se ova odredba odnosi na" odgovornog osiguratelja". "Odgovorni osiguratelj" je onaj kod koga je štetnik osiguran od odgovornosti. U našem slučaju to je osiguratelj "E". No, kao što vidimo iz konkretnog primjera, osiguratelj "C" i HUO nisu odgovorni osiguratelji, jer štetnik nije bio osiguran kod "C", a nije se radilo ni o neosiguranom štetniku za kojega bi odgovarao HUO . Prema tome , rok iz čl. 12. Zakona ne veže osiguratelja "C" i HUO. Istina je da je po Zakonu (čl. 52. st. 1.) HUO obvezan prikupljati i voditi podatke o osiguranjima , ali pitanje je da li može odgovarati i za njihovu potpunost odnosno točnost, jer on samo registrira podatke koje mu netko drugi dostavlja. Osim toga, još uvijek, teret dokaza da je štetnik osiguran baš kod određenog osiguratelja jeste na-oštećenome.
Izdvojeni članci
Radno pravo
Povećanje bruto plaća u 2025. godini
U 2025. godini očekujemo značajno povećanje minimalne bruto plaće u Hrvatskoj, s dosadašnjih 840 eura na 970 eura
Radno pravo
Promjene u Zakonu o tržištu rada
Na 32. sjednici Vlade RH predložene su izmjene i dopune Zakona o tržištu rada. Ove reformske mjere donose nekoliko ključnih promjena koje bi trebale poboljšati situaciju za nezaposlene
Porezi i financije
Što donosi novi porez na nekretnine u 2025. godini?
Porez će se utvrđivati prema stanju na dan 31. ožujka. Za onog tko na taj dan bude vlasnik nekretnine provjerit će se je li nekretninu dugoročno iznajmio ili u njoj živi, a ako je u kratkoročnom najmu ili prazna, plaćat će se porez