Unatoč sve nižem gospodarskom rastu, američka ekonomija još uvijek uspijeva otvarati nova radna mjesta i ta činjenica za sada štiti dolar od većeg pada. Gospodarstvo SAD je u posljednja tri mjeseca kreiralo 455,000 novih radnih mjesta (ovdje se uzimaju u obzir radna mjesta iz "ne-poljoprivrednog" sektora). Ovim tempom bi u SAD tijekom ove godine moglo biti otvoreno oko 1,8 milijuna novih radnih mjesta. Američki BDP je u posljednjem kvartalu narastao po stopi od 1,3 posto, što je najniža kvartalna stopa u posljednje četiri godine. Ekonomski stručnjaci, ali i predstavnici FED očekuju da će u narednim mjesecima doći do usporavanja zaposlenosti, no barem za sada pokazatelji o broju radnih sati i zaposlenosti su tek neznatno niži. Posljednji objavljeni podatak o zaposlenosti izašao je nešto niži od tržišnih očekivanja. U travnju je zaposleno 88,000 amerikanaca, niže od očekivanih 100,000. Podatak za ožujak je revidiran i to sa prvotnih 180,000 na 177,000. U odnosu na ožujak u svim važnijim segmentima gospodarstva (rudarstvo, građevinarstvo, industrija, transport) zabilježen je pad zaposlenosti. Jedino se bilježi manji rast u uslužnom sektoru, školstvu i državnoj administraciji. Prosječna zarada po satu rada je u odnosu na prošli mjesec pala za 0,1 posto, a stopa nezaposlenosti u travnju je povećana s 4,4 na 4,5 posto. Ukoliko se ovaj trend smanjivanja zaposlenosti nastavi i u narednim mjesecima, vrlo je vjerojatno da će FED biti primoran smanjiti kamatnu stopu na dolar, što bi u konačnici trebalo rezultirati padom dolara.Zbog slabijeg dolara Eurozona za sada nema izvoznih problema. Euro je u odnosu na dolar jači, no u odnosu na funtu i jen skok vrijednosti eura nije toliko jak. Zanimljivo je da u odnosu na istočno europske valute euro slabi. Prema izračunu Europske središnje banke vagani trgovinski tečaj eura naspram 24 valute povećan je za 2,7 posto, što je još uvijek niže nego što je to bilo 2004. godine kada je euro snažno ojačao. Olakotna okolnost za Eurozonu je ta što su najveća izvozna tržišta na istoku. Procjenjuje se da je izvoz Eurozone prema sadašnjim i budućim članicama Europske unije u posljednih šest mjeseci povećan za 20 posto, te čini 19 posto ukupnog izvoza Eurozone. Naravno, tu najviše profitira Njemačka, koja je uspjela dogovoriti sa sindikatima rast plaća niži od rasta inflacije. Zbog takve discipline njemačkim kompanijama je bilo daleko lakše prebroditi jačanje eura, nego što je to recimo u Francuskoj ili Italiji. U posljednjih godinu dana broj nezaposlenih u Njemačkoj je smanjen za gotovo pola milijuna, zbog čega je strah od nezaposlenosti smanjen, a samim time je pojačna domaća potrošnja. U svakom slučaju Europska središnja banka će najvjerojatnije sredinom godine podići kamatu na euro na 4,00 posto, čime bi euro investitorima postao zanimljiv za ulaganje.