Rok od tri godine je tzv. subjektivni rok, jer se računa od dana kad je oštećenik saznao za štetu i štetnika. Postoji i tzv. objektivni rok koji teče od dana kad je šteta nastala i taj rok iznosi pet godina
„Prije tri godine doživjela sam tešku prometnu nesreću. Nakon nekoga vremena dobila sam poziv na sud i, naravno, uredno se javila. Od toga dana više nisam bila pozivana na sud, pa me zanima imam li pravo na potraživanje odštete, s obzirom da suđenje još nije završilo,a prošle su tri godine.“
Iz pitanja naše čitateljice A.O. nije jasno zbog čega je i u kojem svojstvu pozivana na sud: kao osumnjičena, kao svjedok nezgode, kao oštećena stranka, no, pretpostavimo da ona nije kriva za nesreću i da je zanima u kojem roku može ostvariti pravo na naknadu štete koju je pretrpjela krivnjom drugoga.
Zastara označava gubitak zahtjeva zbog nevršenja sadržaja subjektivnog prava kroz zakonom određeno vrijeme. Protekom zastarnog roka ne gubi se pravo na naknadu štete, već samo zahtjev na njegovo ostvarenje. To, pak, znači da protekom zastarnog roka ni sudskim putem ne možete prinuditi štetnika da vam nadoknadi pretrpljenu štetu.
Na zastarni rok oštećenik treba itekako paziti, jer njegovim protekom gubi sudsku zaštitu svoga prava . Zastarni rok počinje teći od dana kad je oštećenik saznao za štetu koju je pretrpio i za štetnika koji ju je učinio.
Tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine od trenutka kad je oštećenik saznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila (v. čl. 230. st. 1. Zakona o obveznim odnosima, Narodne novine br. 35/05).
Saznanje za štetu obuhvaća i doznavanje opsega i visine štete, što znači i relevantnih činjenica iz kojih oštećenik može zaključiti o opsegu štete, a to može biti i upoznavanje s nalazom i mišljenjem vještaka (što je kod težih ozljeda uobičajeno i potrebno).
Rok koji smo naveli (tri godine) je tzv. subjektivni rok, jer se računa od dana kad je oštećenik saznao za štetu i štetnika. No, postoji i tzv. objektivni rok koji teče od dana kad je šteta nastala i taj rok iznosi pet godina (st. 2. čl. 230. Zakona o obveznim odnosima).
No, ako je šteta prouzročena kaznenim djelom (a za kazneni progon je predviđen dulji rok zastare), zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru kaznenog progona (čl. 231. st.1. Zakona o obveznim odnosima). Sukladno navedenome, zahtjev naše čitateljice vjerojatno još nije zastario (ako se radi o teškim ozljedama, početak tijeka zastarnog roka računa se od saznanja za konačno zdravstveno stanje nakon nesreće), ali bi bilo potrebno tužiti štetnika (i njegovog osiguratelja, koji je u istoj situaciji kao i njegov osiguranik), kako bi se izbjeglo neugodno iznenađenje. Naime, dulji zastarni rok predviđen za kazneno djelo primijenit će se samo ako je pravomoćnom kaznenom presudom utvrđeno da šteta potječe od kaznenog djela.
