16.08.2007.
Zaštita povjerenja u zemljišne knjige
Zaštita povjerenja u zemljišne knjige i istinitost i potpunost zemljišnih knjiga jedan je od glavnih preduvjeta za pravnu sigurnost prometa nekretnina. Većini građana poznato je da su zemljišne knjige (gruntovnica), knjige koje vode Općinski sudovi o pravnom stanju nekretninama na području Republike Hrvatske. Zemljišne knjige sadrže mjerodavne podatke o pravnom stanju svih nekretnina koje mogu biti u pravnom prometu. Konkretno, koji su ti mjerodavni podatci?
U zemljišne knjige upisuju se:
1. Stvarna prava na nekretninama (pravo vlasništva, služnosti, založno pravo itd.)
2. Druga prava za koja je to zakonom određeno (pravo prvokupa, zakupa, najma itd.)
3. Druge činjenice važne za pravni promet za koje je to zakonom određeno (npr. maloljetnost, skrbništvo, vođenje spora itd.).
Jednom kada su ti mjerodavni podatci upisani u zemljišnim knjigama, oni postaju vidljivi i dostupni javnosti. Važnost njihove vidljivosti i dostupnosti svima upravo je u zaštiti prava na nekretninama. Primjerice, da bi netko mogao zaštititi svoje pravo vlasništva svima mora biti poznato da ono postoji na određenoj nekretnini. U skladu s navedenim, Zakon o zemljišnim knjigama određuje da svatko može zahtijevati uvid u zemljišnu knjigu i sve pomoćne popise u nazočnosti voditelja zemljišne knjige i iz nje dobiti izvatke odnosno ispise i prijepise. Nadalje, podaci iz zemljišnih knjiga, izvaci, ispisi i prijepisi iz zemljišne knjige uživaju javnu vjeru i imaju dokaznu snagu javnih isprava. Zemljišne knjige uživaju javnu vjeru kao jedina propisana evidencija za utvrđivanje pravnog stanja nekretnina i kao jedina relevantna evidencija za pravni promet nekretnina. Zakon o zemljišnim knjigama određuje da se smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje zemljišta. To jest, kao javne knjige zemljišne knjige trebaju sadržavati istinite i potpune podatke o pravnom stanju na nekretninama, a zemljišnoknjižno stanje treba odgovarati stvarnom i izvanknjižnom pravnom stanju nekretnina. Temelj zaštite povjerenja u zemljišne knjige upravo je činjenica njihove javnosti te potpunosti i istinitosti. Svrha načela povjerenja u zemljišne knjige je zaštita trećih poštenih osoba koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljišnoknjižnog stanja, a kada se zemljišnoknjižno stanje razlikuje od onog stvarnog, zbiljskog pravnog stanja određene nekretnine. Ta zaštita djeluje u smislu zaštite povjerenja u istinitost - zaštita kada se zemljišnoknjižno stanje razlikuje od izvanknjižnog zbog nevaljanog, neistinitog upisa, to jest kada je u zemljišnim knjigama upisan netko tko nije stvarni nositelj toga prava i zaštite povjerenja u potpunost - zaštita kada je zemljišnoknjižno stanje nepotpuno, jer nisu upisana sva prava i pravne činjenice vezano za određenu nekretninu. Obzirom da se smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnine - pravno je zaštićen stjecatelj nekog prava na nekretnini koji je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige. Postupanje u dobroj vjeri podrazumijeva da stjecatelj nije znao niti je obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da ono što je upisano u zemljišnoj knjizi nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnoga stanja. Pri tome treba objasniti, da se ne može nikome prigovoriti nedostatak dobre vjere samo zato što nije istraživao izvanknjižno stanje. Posebno napominjemo, da određena prava na nekretninama mogu biti propisana posebnim zakonima i djeluju apsolutno (prema svima) i bez upisa u zemljišnu knjigu. Znači, moguće je postojanje apsolutnih prava na nekretninama bez obzira na njihov upis u zemljišnu knjigu, pa je svakako moguće govoriti o oborivosti pretpostavke o istinitosti i potpunosti zemljišnoknjižnog stanja. Također, moguće je govoriti i o pravnim stanjima koja nisu upisana u zemljišne knjige i koja ipak djeluju apsolutno, prema svima, obzirom da u pravnom sustavu Republike Hrvatske ne postoji obveza upisa promjena u pravnom stanju nekretnina u zemljišne knjige, niti postoji određeni rok u kojem se promjene u pravnom stanju nekretnina moraju upisati u zemljišne knjige.
Izdvojeni članci
Radno pravo
Povećanje bruto plaća u 2025. godini
U 2025. godini očekujemo značajno povećanje minimalne bruto plaće u Hrvatskoj, s dosadašnjih 840 eura na 970 eura
Radno pravo
Promjene u Zakonu o tržištu rada
Na 32. sjednici Vlade RH predložene su izmjene i dopune Zakona o tržištu rada. Ove reformske mjere donose nekoliko ključnih promjena koje bi trebale poboljšati situaciju za nezaposlene
Porezi i financije
Što donosi novi porez na nekretnine u 2025. godini?
Porez će se utvrđivati prema stanju na dan 31. ožujka. Za onog tko na taj dan bude vlasnik nekretnine provjerit će se je li nekretninu dugoročno iznajmio ili u njoj živi, a ako je u kratkoročnom najmu ili prazna, plaćat će se porez