Više od stotinu godina govorimo o influenzi ili gripi, virusnoj infekciji koja se svake godine u našim krajevima javlja na početku zime. Na tisuće članaka i studija napisane su u stručnoj i popularnoj literaturi. Mnogi od nas su to čitali, ali malo nas je koji su to istinski pročitali i koji su shvatili da je gripa ozbiljno oboljenje koje može dovesti do nastanka teških sekundarnih bolesti i sve do smrtnog ishoda.
Sjetimo se samo 1918. godine i gripe koja se nazivala Španjolska gripa (Španjolka) i od koje je prema tadašnjim mjerilima oboljelo između 500 do 600 milijuna ljudi. Smrtnost je tada bila između 10 do 20%. Neki autori smatraju da je to jedna od najvećih katastrofa ljudskog roda.
Zašto je gripa posebno izražena u zimskom periodu?
Ima više razloga, a osnovni je što virusima gripe odgovara hladnoća za jaču virulentnost (sposobnost virusa za snažnije djelovanje u organizmu) i širenje jer se ljudi više zadržavaju u zajedničkim zatvorenim prostorima.
Što je problem s virusima gripe? Oni imaju veliku sposobnost za stvaranje novih genetskih sposobnosti i promjena. Zato je, između ostaloga, nemoguće uraditi kvalitetnu prevenciju koja se mogla postići kod nekih drugih sojeva virusa i bakterija.
Sama bolest nastupa naglo, s izrazito povišenom temperaturom, bolovima u mišićima i zglobovima, općom malaksalošću. Bolest traje oko sedam dana. No, ako dođe do infekcije virusom gripe osoba koji pripadaju rizičnim grupama, onda je velika mogućnost nastanka ozbiljnih sekundarnih posljedica, a prvenstveno upale pluća koja poprima teži oblik koji se otežano liječi.
U rizične grupe spadaju osobe koje su starije od 65 godina, kronični bolesnici, djeca i medicinski djelatnici.
I pored razvoja medicine, ni dan danas nemamo lijek za liječenje ove bolesti.
No, što mi možemo učiniti?
I dalje važe osnovna higijenska pravila - pranje ruku, izbjegavanje kontakta s oboljelima i smanjenje boravka u zatvorenom prostoru u kojem se okupljaju ljudi.
Interesantan je podatak da su na jednom plakatu u Chicagu od prije više od sto godina pisale iste preporuke koje i dan danas važe!
Gripu treba odležati u krevetu uz primjenu terapije koja će smanjiti simptome koji nastaju tijekom bolesti. Kod gripe ne uzimati antibiotike, osim ako dođe do sekundarne bakterijske upale pluća.
Sve ovo treba biti uz kontrolu liječnika. Nemojte samostalno odlučivati treba li vam antibiotik ili ne. Trebate ozbiljno shvatiti ulogu cijepljenja protiv gripe, a posebno kod navedenih rizičnih grupa jer svjetske statistike ukazuju da se kod cijepljenih pacijenata gripa javlja znatno manje, a sekundarne komplikacije su smanjene za 90%.
Želite li postaviti pitanje dr. Jeliću za neki od narednih članaka, to možete učiniti na [email protected]
