Prema prvim statističkim podacima u 2001. god. u Hrvatskoj se broj prometnih nezgoda znatno povećao. Čak za 11,6%, što iznosi 8.524 nezgode više nego prethodne godine. Ukupno je bilo registrirano 81.911 prometnih nezgoda! Vjerojatno spomenute brojke redovnog čitatelja i pratitelja naših dnevnih medija neće iznenaditi, jer ga oni svakodnevno riječju i slikom podsjećaju na užase koji se događaju na cestama. Poginulo je 647 osoba, ozlijeđeno 22.093 osobe (teže-4.604, lakše-17.489). Broj nezgoda u kojima je nastala samo materijalna šteta iznosi 66.255 i veći je od prethodne godine za 12,4%. Interesantno je vidjeti strukturu poginulih: najveći broj poginulih su pješaci (32,7% svih poginulih), što znači da su oni i najnezaštićeniji sudionici prometa, koji često stradavaju upravo u gradskom prometu. No, još je stravičnije da je u 9.059 prometnih nezgoda uzrok nesreće pijanstvo vozača, koje je u smrt odvelo 134 osobe. Ako navedene brojke usporedimo sa sličnim brojkama u europskim državama, onda vidimo da kod nas trend kreće upravo u obratnom pravcu od tamo zabilježenog. Koji su sve razlozi ovakvom stanju - analizirat će stručnjaci. Nadamo se da će i novi Zakon o sigurnosti cestovnog prometa biti činitelj koji će doprinijeti zaokretu: početku smanjivanja broja nesreća i odmicanju Hrvatske s dna ljestvice zemalja s najnesigurnijim cestovnim prometom. Gore navedene brojke imaju i svoj odraz u tzv. štetama kod osiguravajućih društava. Naime, gore navedene brojke službeno su registrirane prometne nesreće kod policije. Osiguratelji imaju svoju statistiku, koja se bitno razlikuje od policijske. Osigurateljima se javljaju i oni oštećeni koji nezgodu nisu prijavili policiji. Međutim je, vjerovali ili ne, i veliki broj ozlijeđenih i "ozlijeđenih" koji su to svojstvo otkrili naknadno, nakon što je policija ustvrdila da "ozlijeđenih u prometnoj nesreći nema". No, kako osiguratelji još uvijek nemaju konačne i točne podatke, o toj temi drugi put. Ostaje međutim činjenica koja je točna: ukupna djelatnost osiguranja od automobilske odgovornosti stvara osigurateljima gubitke, koji onemogućavaju smanjivanje premija osiguranja. Točno je i to da se broj neosiguranih vozila u hrvatskoj ne smanjuje, a to znači da se i broj šteta koje uzrokuju neosigurani vozači ne smanjuje. Prošle godine je za štete Hrvatski ured za osiguranje - u ime i za račun svih osiguratelja - isplatio gotovo 27 milijuna kuna. Ako se tom dodaju i iznosi za neisplaćene, a rezervirane slučajeve, ispada da je vrijednost šteta od neosiguranih cca deset milijuna maraka. U pet zadnjih godina taj se iznos penje na pedesetak milijuna maraka. Istovremeno, u nama susjednoj Sloveniji taj trend je opet suprotan: smanjuje se broj neosiguranih vozača i šteta koje oni uzrokuju na broj i iznos koji je ukupnom osigurateljnom poslu zanemariv.