Hrvatska narodna banka je intervencijama zaustavila rast vrijednosti kune. Treća intervencija zaredom omogućila je bankama predah, pa se tečaj kune zaustavio. Sadašnja razina, malo iznad 1,70 kuna za njemačku marku, neće se moći još dugo održati, bez obzira na veliku količinu kuna na tržištu. Uskoro će devizni priljevi ponovno ući u bankarski sustav, a zatim će banke ponovno krenuti u prodaju, prevelik količina deviza nakupit će se u kratkom periodu od njemačkog priljeva, jednako kao i svake godine. Domaća centralna banka ima alternativu, izlaziti na aukciju ili stajati po strani. S obzirom na strah od inflacije, HNB će pokušati kalkulirati, ali će poslovne banke imati odgovor u daljnjem snižavanju tečaja. Posebice će pasti tečaj za otkup efektive. Stoga se sredinom ljeta može očekivati nova aprecijacija kune. Do tada zavisno od volje centralne banke da izađe ususret povećanoj ponudi deviza na tržištu, tečaj će se kretati u opsegu 3,70-3,75 kuna za 1 njemačku marku. Izostane li Hrvatska narodna banka s tržišta, aprecijacija kune dobit će ubrzanje, a mnogo hrvatskih menadžera glavobolju. I da se ne zaboravi, hrvatska Vlada ima neto korist od aprecijacije kune. Za obveze prema inozemstvu izdvaja se manje kuna, a u proračun ulazi sve veća vrijednost, kako od naftnih derivata tako i iz državnih poduzeća (INA, HEP i sl.). Istovremeno, plaće nominalno padaju izraženo u markama pa je lakše pregovarati sa sindikatima u javnoj upravi. Naime, MMF i Svjetska banka tražili su smanjenje plaća državnih službenika, a Hrvatska je na to pristala. Veća vrijednost kune i inflacija olakšat će taj proces. Zato je teško zamisliti Matu Crkvenca kako se zalaže za realniji tečaj domaće valute. Uostalom, nedavno je izjavio kako nije turizam jedina grana hrvatskog gospodarstva. I nije. Postoji još i brodogradnja u Hrvatskoj za koju je vezan jednako tako veliki broj većih i marnijih poduzeća. Samo ove dvije grane, pored još nekih, donose dovoljno deviza u Hrvatsku. Ostali, valjda oni na koje je mislio ministar, uredno troše taj devizni priljev. I sve im je jeftinije. Proračun se ne puni dovoljno brzo. Ministri će biti pragmatični - neće se buniti zbog prejake kune. Euro je valuta koja za razliku od kune ima zagovornike u vladama zemalja sastavnica, ali opet za razliku od kune, ne uspijeva dobiti na vrijednosti. Tržište se opet okomilo na europsku novčanu jedinicu i kuna se posljednjih nekoliko dana kreće u opsegu 0,8530-0,8615 dolara za 1 euro. Ukoliko se euro nađe ispod razine 85 američkih cesti, loše će završiti. Tehnički analitičari već ga vide na razini 76 centi. Međutim, život je nešto drugačiji, pa će Europska centralna banka vjerojatno biti prisiljena intervenirati. Naime, cijena nafte raste, a eura pada pa je to dovoljan razlog za intervenciju (ECB kaže da je njena glavna zadaća održavanje stabilnosti cijena, a ovakav razvoj može samo utjecati na poremećaj). Stoga je iščekivanje intervencije realnost. Nije samo euro izgubio u odnosu na dolar. Britanska funta i švicarski franak jednako tako "pate".Federal Reserve Bank je svojom politikom snižavanja kamatnih stopa probudila nade da će se američko gospodarstvo vrlo brzo izvući iz krize pa se investitori sve više okreću kupovini dolara i vraćaju kupovinu američkih dionica. Ali statistički podaci još uvijek ne pokazuju da su Amerikanci izvan opasnosti. Stoga je za pretpostaviti da će se tečaj dolar/franak zaustaviti oko razine 1,80 franaka za dolar odnosno da će funta zaustaviti pad oko razine 1,40 dolara. Sve to zajedno s oporavkom eura vodi k nižem tečaju dolara ovog ljeta.