Globalno slabljenje jena povuklo je vrijednost eura naviše, pa je zajednička europska valuta ojačala na gotovo sve važnije svjetske valute
Združena akcija središnjih banaka grupe G7 urodila je plodom. Interveniralo se prodajom japanske valute, koja je na euro oslabila sa 108,50 na 115,00, odnosno na američki dolar sa 78,00 na 82,00. Procjenjuje se da je na intervenciju „potrošeno“ oko 6,5 milijardi dolara. Globalno slabljenje jena povuklo je vrijednost eura naviše, pa je zajednička europska valuta ojačala na gotovo sve važnije svjetske valute.
U odnosu na američki dolar euro je ojačao do 1,42000, na funtu do 0,8750, na švicarski franak do 1,2830. Dotične valute su u odnosu na kunu također oslabile. Američki dolar je vrijedio oko 5,21 kunu, britanska funta 8,45, te švicarski franak oko 5,75.
Analitičari smatraju da će američke Federalne rezerve i dalje provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku s niskom kamatnom stopom. Takva situacija pogoduje investitorima koji se zadužuju jeftino u dolaru, te kupuju valute s višim kamatnim prinosom.
Očekivanja rasta kamatne stope na švedsku krunu rezultirala su jačanjem švedske valute, koja je na euro ojačala sa 9,02 na 8,87. Na domaćem tržištu euro i
kuna su se trgovali unutar uskog raspona od 7,38-7,39.
