Bitno je slabije imovinsko stanje, ali i neznanje i neukost stranaka u sudskim i upravnim postupcima. To ne bi smio biti razlog da određeni subjekti ne ostvare svoja prava i da u tome u propisane postupku ostvare.
Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći stupio je na snagu 01.01.2014. („Narodne Novine“143/13). Njime se uređuje svrha, korisnici i vrsta pravne pomoći, uvjeti koje treba da ispuni pružatelji pravne pomoći, uvjeti i postupak ostvarivanja pravne pomoći.
Ovaj Zakon usklađen je s Direktivom Vijeća 2003/8/ EZ od 27. siječnja 2003. o unapređenju pristupa pravosuđu u prekograničnim sporovima, financiranje pravne pomoći i nadzor. Cilj je ostvariti jednakost pred sudovima svih subjekata i djelotvorne pravne zaštite kako pred sudovima tako i drugim javnopravnim organima. Cilj je da troškove realizacije prava propisanih subjekata snosi država, jer oni bez te i takve pomoći ne bi mogli realizirati (ostvariti) svoja prava, a da ne ugroze svoju egzistenciju i egzistenciju svojih članova kućanstva.
Bitno je slabije imovinsko stanje, ali i neznanje i neukost stranaka u sudskim i upravnim postupcima. To ne bi smio biti razlog da određeni subjekti ne ostvare svoja prava i da u tome u propisane postupku ostvare.
Korisnici besplatne pravne pomoći mogu biti samo fizičke osobe. Besplatna pravna pomoć je primarna i sekundarna. Sekundarnu besplatnu pravnu pomoć pružaju samo odvjetnici, a odobravaju je nadležni županijski uredi uprave. Primarnu pravnu pomoć pružaju uredi državne uprave u županiji, ovlaštene udruge i pravne klinike koje su osnovane pri pravnim fakultetima u Republici Hrvatskoj. Sekundarna pravna pomoć obuhvaća i oslobođenje od plaćanja troškova postupka i sudskih pristojbi.
Korisnik pravne pomoći je: hrvatski državljanin, dijete koje nema hrvatsko državljanstvo zatečeno u Republici Hrvatskoj bez pratnje, stranci na privremenom boravku pod uvjetima uzajamnosti, tražitelji azila i takve osobe ako im pravna pomoć nije osigurana posebnim zakonom.
