U svojoj poslovnoj praksi, često sam na sam spomen poj­ma interna (unutarnja) revizija dobijao dojam da većina zapo­slenih, ali, nažalost, i onih na rukovodećim pozicijama u dru­štvu, doživljavaju interne revizore i odjel interne revizije kao nešto suvremeniji oblik detektiva koji pod dopuštenjem uprave pronalaze pogreške zaposlenika u društvu i s određenom dozom zadovoljstva prijavljuju upravi počinitelje pogreški, tj. potpomažu provođenje sankcija i otkaza protiv zaposlenika koji su napravili pogrešku.

Suvremena funkcija interne revizije i internih revizora je dijametralno suprotna od tak­vog pristupa i svako korištenje internih revizora u “detektiv­ske” svrhe je zlouporaba ljudskih potencijala (internih revizora) i položaja rukovodeće oso­be zbog osobnih ciljeva. Rezul­tati provedenih empirijskih is­traživanja u Republici Hrvat­skoj na temu percepcije odjela interne revizije i internih revizora ukazuju na pozitivne po­make, ali i upozoravaju na još uvijek visok stupanj pogrešnog tumačenja osnovnih zadaća interne revizije.

Globalni Institut internih revizora u jednoj definiciji po­kušao je pojasniti što je interna revizija: “Interna revizija je neovisno i objektivno jamstvo i sa­vjetnička aktivnost koja se ru­kovodi filozofijom dodane vrijednosti s namjerom pobolj­šanja poslovanja organizacije. Ona pomaže organizaciji u is­pu­njavanju njezinih ciljeva sis­tematičnim i na disciplini ute­me­ljenim pristupom procjenjivanja i poboljšanja djelotvor­nosti upravljanja rizicima, kontrola i korporativnog upravlja­nja.”

Osnovni ciljevi interne re­vi­zije su neovisno istraživanje, ispitivanje i ocjenjivanje sustava internih kontrola i njihove efi­kasnosti u djelovanju svakog pojedinog poslovnog procesa unutar organizacije (društva), izvještavanje o uočenim nalazima i vrlo bitna zadaća, predlaganje konkretnih rješenja ruko­vodstvu (menadžmentu) za una­prjeđenje sustava internih kontrola. Interne kontrole pred­stavljaju metode i postupke koje je usvojilo rukovodstvo organizacije, a koje im pomažu u rea­li­zaciji postavljenih ciljeva i pridonose redovitom i uspješnom upravljanju organizacijom.

Interni revizori trebaju biti usredotočeni na sve aktivnosti unutar organizacije, tj. na cje­lokupno poslovanje. Savjeto­davna funkcija internih revizora stavlja naglasak na to da su interni revizori podrška i po­moć rukovodstvu (menadžmen­tu) i organizaciji u cjelini te da interni revizori moraju posjedovati potrebno stručno znanje, vještine i iskustvo koje bi trebali kontinuirano nadograđivati. Uz navedeno, interni revizori dužni su pridržavati se etičkog kodeksa i Međunarodnih standarda za profesionalno obavljanje interne revizije.

Slijedom navedenog, vlasnik kapitala, članovi nadzornog od­bora i uprave pred interne revizore postavljaju velika očeki­va­nja i izazove. Interna revizija vođena filozofijom dodane vrijednosti i savjetodavnom funk­cijom, potrebna je svakoj suvremenoj organizaciji koja svoje pos­lovanje planira, postavlja ci­ljeve i prati njihovu realizaciju te kontinuirano procjenjuje i is­pituje sve rizike koji mogu ug­roziti realizaciju postavljenih ciljeva ili usporiti njihovu pla­niranu dinamiku provedbe.