Europski sud za ljudska prava djeluje kao stalni sud kojeg čine suci čiji je broj jednak broju država ugovorenih stranaka Europske konvencije.
1998. započeo je s radom Europski sud za ljudska prava (nakon spajanja Europske komisije za ljudska prava i Europskog suda za ljudska prava).
Prema novom sustavu u skladu s odredbama čl.26-31. Europske konvencije o temeljnim ljudskim pravima i slobodama, djeluju i sude suci pojedinci (single judges), odbori (committees) od tri suca koji provode prethodni postupak po pojedinačnim zahtjevima; Vijeće (Chamber) od sedam sudaca koji imaju nadležnost za odlučivanje o dopuštenosti i utemeljenosti individualnih zahtjeva kao i o međudržavnim zahtjevima; te Veliko vijeće (Groud Chamber) sa sedamnaest sudaca koji odlučuju o bitnim pravnim pitanjima, dok plenum svih sudaca ECHR-a odlučuje o organizacijskim pitanjima.
Europski sud za ljudska prava (ECHR/ESLJP) djeluje kao stalni sud kojeg čine suci čiji je broj jednak broju država ugovorenih stranaka Europske konvencije.
Njihova nadležnost se odnosi na ispitivanje međudržavnih ili individualnih zahtjeva koji se odnose na povredu prava zaštićenih Europskom konvencijom i pripadajućim Protokolima.
Stranka nezadovoljna presudom Vijeća može u roku od tri mjeseca zatražiti da se predmet iznese pred Veliko vijeće, ali samo izuzetno, uz pretpostavke da to prethodno odobri odbor od pet sudaca, odnosno da se radi o predmetu koji postavlja neko važno pitanje tumačenja Europske konvencije ili ozbiljan problem od općeg značenja.
Veliko vijeće može postupati i onda kada mu Vijeće ustupi nadležnost, što može učiniti sve do donošenja presude. Stranke u postupku pred ECHR iznimno mogu podnijeti reviziju protiv presude i to u roku od šest mjeseci od saznanja kada stranka sazna za novu činjenicu koja je mogla biti odlučna za presudu suda za čije postojanje nije mogla znati i koja činjenica nije bila poznata ECHR u vrijeme donošenja presude.
Stranke mogu iznimno pred sudom podnijeti reviziju protiv presude i to u roku od šest mjeseci od saznanja kada stranka sazna za novu činjenicu koja je mogla biti odlučna za presudu suda za čije postojanje nije mogla znati.
Kada ECHR u svojoj presudi utvrdi povredu odredbi Europske konvencije istodobno će obvezati državu na poduzimanje mjera radi otklanjanja tih povreda, koje mjere mogu ovisno o prirodi povrede biti individualnog ili općeg karaktera.
Kada je do povrede Europske konvencije došlo uslijed neke pojedinačne odluke domaćeg suda države ugovorene stranke Europske konvencije u tom slučaju bi se u državi članici morala provesti mjera ponavljanja postupka kako bi se otklonili učinci povrede Europske konvencije.
Presjednik ECHR može donositi samostalno privremene mjere (podnesci i sl.).
Republika Hrvatska je prihvatila Konvenciju s Protokolima 5.studenog 1997. Nema postupka protiv pojedinaca ili privatnih organizacija.
