Europski sud za ljudska prava djeluje kao stalni sud kojeg čine suci čiji je broj jednak broju država ugovorenih stranaka Europske konvencije.


1998. započeo je s radom Europski sud za ljudska prava (nakon spajanja Europske ko­mi­sije za ljudska prava i Europ­skog suda za ljudska prava).

Prema novom sustavu u skladu s odredbama čl.26-31. Europske konvencije o temelj­nim ljudskim pravima i slobodama, djeluju i sude suci poje­dinci (single judges), odbori (committees) od tri suca koji provode prethodni postupak po pojedinačnim zahtjevima; Vijeće (Chamber) od sedam su­daca koji imaju nadležnost za odlučivanje o dopuštenosti i utemeljenosti individualnih zahtjeva kao i o međudr­žav­nim zahtjevima; te Veliko vi­jeće (Groud Chamber) sa se­da­m­naest sudaca koji odlu­čuju o bitnim pravnim pitanjima, dok plenum svih sudaca ECHR-a odlučuje o organizacijskim pi­tanjima.

Europski sud za ljudska pra­va (ECHR/ESLJP) djeluje kao stalni sud kojeg čine suci čiji je broj jednak broju država ugo­vorenih stranaka Europske konvencije.

Njihova nadležnost se od­no­si na ispitivanje međudr­žavnih ili individualnih zahtjeva koji se odnose na povredu prava zaš­ti­ćenih Europskom konvencijom i pripadajućim Protoko­lima.

Stranka nezadovoljna presudom Vijeća može u roku od tri mjeseca zatražiti da se predmet iznese pred Veliko vijeće, ali sa­mo izuzetno, uz pretpos­tavke da to prethodno odobri odbor od pet sudaca, odnosno da se radi o predmetu koji pos­tavlja neko važno pitanje tu­mačenja Europ­ske konvencije ili ozbiljan problem od općeg značenja.

Veliko vijeće može postupa­ti i onda kada mu Vijeće ustupi nadležnost, što može učiniti sve do donošenja presude. Stran­­ke u postupku pred ECHR iz­nimno mogu podnijeti reviziju protiv presude i to u roku od šest mjeseci od saznanja kada stranka saz­na za novu činje­nicu koja je mo­gla biti odlučna za presudu suda za čije postojanje nije mogla znati i koja či­njenica nije bila poz­nata ECHR u vrijeme dono­šenja presude.
Stranke mogu iznimno pred sudom podnijeti reviziju protiv presude i to u roku od šest mjeseci od saznanja kada stran­ka saz­na za novu činjenicu koja je mo­gla biti odlučna za presudu suda za čije postojanje nije mogla znati. 

Kada ECHR u svojoj presudi utvrdi povredu odredbi Europ­ske konvencije istodobno će obvezati državu na poduzima­nje mjera radi otklanjanja tih povreda, koje mjere mogu ovisno o prirodi povrede biti individualnog ili općeg karaktera.

Kada je do povrede Europ­ske konvencije došlo uslijed neke pojedinačne odluke do­maćeg suda države ugovorene stranke Europske konvencije u tom slučaju bi se u državi čla­nici morala provesti mjera po­navljanja postupka kako bi se otklonili učinci povrede Eu­ropske konvencije.

Presjednik ECHR može do­nositi samostalno privremene mjere (podnesci i sl.).

Republika Hrvatska je prihvatila Konvenciju s Protoko­lima 5.studenog 1997. Nema postupka protiv pojedinaca ili privatnih organizacija.