Fleksibilizacija tržišta rada je nastala kao posljedica uvođenja novih tehnologija, automatizacije, kompjuterizacije, robotizacije, pa poslodavci na različite načine reagiraju na „klasične“ oblike rada
U europskoj teoriji i praksi nastala je riječ fleksibilizacija tržišta rada kao zbirni naziv za metode i sadržaje koji bi trebali povećati konkurentnost poslodavaca na tržištu, smanjivanje utjecaja socijalnih elemenata u radnom odnosu i povećanje profita.
Iz toga je proizašla i fleksigurnost (flexicurity) fleksibilna sigurnost (engl. Flexible security). U najširem smislu riječi to su mjere za nove i narasle socijalne probleme koje uzrokuje globalizacija, tržišne promjene i promjene u gospodarskoj strukturi u svijetu i u pojedinim državama. To bitno ugrožava socijalnu sigurnost velikog broja radnika.
U radnom odnosu nastaju bitne promjene koje se manifestiraju u redefiniranju radnog vremena, skraćivanju otkaznih rokova, smanjivanju otpremnina i pooštravanju uvjeta za stjecanje prava na otpremninu; promjene u zapošljavanju (sve je više radnog odnosa na određeno vrijeme); fleksibilnost plaća, fleksibilizacija mikro organizacije rada, promjene u odnosima malih ili srednjih poduzeća i slično.
Fleksibilizacija tržišta rada je nastala kao posljedica uvođenja novih tehnologija, automatizacije, kompjuterizacije, robotizacije, pa poslodavci na različite načine reagiraju na „klasične“ oblike rada. Javljaju se novi „atipični“ oblici rada.
Atipični radni odnosi koji sve više ulaze u praksu u Republici Hrvatskoj su:
- Radni odnos na određeno vrijeme;
- Radni odnos sa skraćenim radnim vremenom (uvijek kraćim od punoga radnoga vremena part – time work);
- Rad po ugovoru o povremenim i privremenim poslovima (accasional contigent work);
- Rad kod kuće (work at home);
- Pomoć u kući (domestic workers);
- Samozapošljavanje (selfemployment);
- Rad preko vikenda (weekend work);
- Rad na sic;
- Rad na daljinu;
- Ugovor o radu na zahtjev (on-call contracts) i dr.
Jedan broj autora kao svojevrsni oblik fleksibilizacije rada navodi i outsourcing, kao postupak „prijenosa“ ili „izdvajanja“ jednog dijela postojećeg poslodavca „iz svog sastava“ u „sastav drugog poslodavca“ odnosno poslovnog subjekta kao vanjskog pružatelja usluga. Iz „matične“ organizacije izdvoja se dio koji nije „osnovna“ djelatnost i na taj način se iskoriste ti potencijali, prvenstveno kadrovi (radnici).
Outsourcing će u budućnosti značiti proces koji će obuhvaćati sve veći broj poslodavaca, djelatnosti i odnosa.
