Invalidska mirovina

Dok radnik radi ima rad­nu sposobnost koja se sma­njuje u radnom vijeku, ali sve dok postoji, smatra se da je radnik radno sposoban. Kod nekih radnika ona je privremeno smanjena zbog trajanja bolesti i bolovanja, a kod nekih to može biti trajno smanjena radna sposobnost. Nažalost, dešava se da radna sposobnost izgubi, a to ima brojne posljedice za rad­ni i socijalni status radnika.

 

Zakon o mirovinskom osi­guranju N.N. 130/10, 61/ 11, 114/11. razlikuje dva oblika invalidnosti: lakši i teži. Invalidnost je trajno smanjenje radne sposobnosti za više od polovicu, a mje­ri se prema tjelesno i psi­hički zdravoj osobi (radniku) iste ili slične naobrazbe ili sposobnosti. Ta invalidnost se zove profesionalna nesposobnost za rad. Teži oblik invalidnosti je trajni gubitak sposobnosti za rad i riječ je o općoj invalidnosti. Zakon o radu «N.N» 149/09 i 61/11, polazi od lakšeg oblika in­va­lidnosti (profesionalna nes­posobnost) i to nije razlog za prestanak radnog odnosa, a ako je riječ o težem obliku, odnosno općoj invalidnosti, onda po sili zakona pres­taje radni odnos, jer radnik nije sposoban za bi­lo kakav rad.

 

Ugovor o radu prestaje u slučaju opće invalidnosti do­s­tavom pravomoćnog rješe­nja o priznavanju prava na invalidsku mirovinu. Pret­postavlja se da je kod radnika nastupila opća nesposobnost za rad, zatim da mu je priznato pravo na invalidsku mirovinu postalo pravo­moć­no i kao takvo dostav­ljeno radniku.

 

Radnik koji je proglašen profesionalno nesposobnim za rad, ne prestaje raditi. On jeste invalid, ali je sposoban za rad na nekim drugim poslovima. Zbog toga poslodavac i radnik mogu nastaviti radni odnos na temelju postojećeg ugovora o radu ili «novog ugovora»  gdje bi se uredili poslovi koje takav radnik može obavljati, ali i radno vrijeme, plaća i drugi sadržaji. Ako poslodavac ne može riješiti  status radnika s profesionalnom nesposob­nošću za rad, može mu ot­kazati ugovor o radu pod uvjetima koje Zakon o radu precizno propisuje.

 

Pravo na invalidsku mi­rovinu pripada i isplaćuje se od prvoga dana od kada je rješenje o tom pravu postalo pravomoćno.

 

Kod bolovanja radnika, u radnom odnosu propisano je da radnik prima naknadu plaće sve dok se ne utvrdi profesionalna ili opća nesposobnost za rad. Naknada za bolovanje prestaje se is­plaćivati kada se isplaćuje ili plaća kod profesionalne nesposobnosti za rad ili invalidska mirovina ako se radi o općoj nesposobnosti za rad. Jedno pravo isključuje dru­go. Ne može se istovremeno primati plaća, naknada za bolovanje ili invalidska mi­rovina. U slučaju opće nesposobnosti za rad osigura­niku se isplaćuje mirovina, po privremenom rješenju ka­ko bi mu se osiguralo barem minimalno sredstva za život.

 

Sve to nema posebnog utjecaja na iznos invalidske mirovine jer je bitan pravni temelj i datum nastanka in­validnosti. Bitan je osnov nastanka invalidnosti, pret­hodni rad i staž i visina primanja osiguranika. To se utvrđuje u posebnom up­ravnom postupku.