U poslovnoj praksi računovođe se vrlo često susreću s problemom da im član društva, koji je često i odgovorna osoba u društvu, prilaže ulazne račune za nabavu roba ili usluga koje nisu u izravnoj vezi s poslovanjem društva, već se isti odnose na privatne potrebe člana društva/odgovorne osobe. Ponekad svjesno, ponekad nesvjesno, članovi društva/uprave teško se mire s činjenicom da novac na računu društva, odnosno novac u blagajni društva predstavlja imovinu trgovačkog društva i da poslovni troškovi ili nabava kratkotrajne ili dugotrajne imovine moraju biti u izravnoj vezi s poslovnom djelatnošću društva, odnosno moraju biti povezani s uobičajenim poslovanjem društva.
Svi troškovi/nabava imovine/plaćanja koji nisu rezultat obavljanja djelatnosti društva predstavljaju velike porezne rizike za društvo i u skladu s odredbama Zakona o porezu na dobit, nisu porezno priznati rashodi te uvećavaju osnovicu poreza na dobit. Također, društvo je dodatno izloženo poreznim rizicima ukoliko se prilikom knjiženja takvih ulaznih računa koristi odbitak pretporeza koji je sadržan kao obračunati PDV na ulaznom računu.
Nabava dobara i usluga (troškovi/imovina) koja nije u izravnoj vezi s poslovnom djelatnošću društva predstavlja vlastitu potrošnju članova društva i može se isplatiti na teret troškova tekućeg razdoblja ili iz zadržane dobiti prijašnjih godina.
Ako je riječ o isplati koja tereti troškove tekućeg razdoblja, navedeno će se tumačiti kao dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja imovine (čl. 66. st. 1. Zakon o porezu na dohodak). U tom slučaju, društvo kao isplatitelj u obvezi je obračunati, obustaviti i uplatit porez na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja imovine i korištenja usluga istodobno s isplatom primitka, kao porez po odbitku, po trenutno važećoj stopi od 36% uz možebitni pripadajući prirez (čl. 70. st. 2. Zakona o porezu na dohodak) i to do trenutka podnošenja prijave poreza na dobit. Uz navedeno, potrebno je donijeti i odluku o plaćanju troškova za privatne potrebe člana društva na teret tekuće dobiti uz plaćanje poreza na dohodak od kapitala. Tek uz zadovoljenje svega navedenog takvi izdaci za društvo predstavljaju porezno priznate rashode.
Ako je riječ o isplati dobiti, ista se može isplatiti na dva načina:
a) isplata dobiti iz zadržane dobiti (dobit ostvarena u prijašnjim godinama),
b) predujam dobiti tekućeg razdoblja.
Ako se obveza prema vjerovniku (dobavljaču robe/usluge) podmiruje iz isplate zadržane dobiti članu društva, potrebno je uzeti u obzir da se na dobitak ostvaren do kraja 2000. godine i za dobitak ostvaren u razdoblju od 2005. do 2011. godine ne zaračunava porez na dohodak od kapitala od 12% i možebitni prirez, odnosno dobitak ostvaren u razdoblju od 2001. do kraja 2004. i dobitak ostvaren u 2012. godini i nadalje, podliježe plaćanju navedenog poreza na dohodak od kapitala i možebitnog prireza porezu.
Za isplatu dobiti po osnovi predujma za tekuće razdoblje, potrebno je donijeti uputu (asignaciju) o isplati predujma dobiti članu društva, temeljem koje se podmiruje obveza prema dobavljaču dobara/usluga. Članu društva potrebno je obračunati dohodak od kapitala po osnovi udjela u dobiti po poreznoj stopi od 12% i obračunati i platiti možebitni pripadajući prirez porezu.
10.05.2017.
Izuzimanje imovine i korištenje usluga od strane vlasnika društva za privatne potrebe
Izdvojeni članci
Porezi i financije
Što donosi novi porez na nekretnine u 2025. godini?
Porez će se utvrđivati prema stanju na dan 31. ožujka. Za onog tko na taj dan bude vlasnik nekretnine provjerit će se je li nekretninu dugoročno iznajmio ili u njoj živi, a ako je u kratkoročnom najmu ili prazna, plaćat će se porez
Radno pravo
Promjene u Zakonu o tržištu rada
Na 32. sjednici Vlade RH predložene su izmjene i dopune Zakona o tržištu rada. Ove reformske mjere donose nekoliko ključnih promjena koje bi trebale poboljšati situaciju za nezaposlene
Radno pravo
Povećanje bruto plaća u 2025. godini
U 2025. godini očekujemo značajno povećanje minimalne bruto plaće u Hrvatskoj, s dosadašnjih 840 eura na 970 eura