Dana 27.10.2016. godine otvorila sam bolovanje (privremena nesposobnost za rad), preporučenim pošiljkom 10.11.2016. preuzela sam otkaz u kojem piše da nemam obvezu radnog odnosa za vrijeme otkaznog roka (koji je dva mjeseca). Moje bolovanje je neprekidno trajalo do 09.01.2017. Počinje li otkazni rok teći kada se zaključi bolovanje ili od datuma preuzimanja otkaza? Je li ispravno da mi je isplaćena cijela plaća iako sam bila na bolovanju te mi je upisan moj neiskorišteni godišnji odmor koji mi je ostao u 2016. godini?
Slijedom odredbe članka 121. stavak 1. Zakona o radu, otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu. Stavak 3. istog članka Zakona o radu propisuje da otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), međutim, stavak 5. istog članka navodi da otkazni rok teče za razdoblja privremene nesposobnosti za rad radnika kojeg je poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drugačije uređeno.
Dakle, u Vašem slučaju, a primjenom članka 121. stavak 1. i 5. Zakona o radu, otkazni rok počeo je teći s danom uručenja otkaza ugovora o radu i teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, jer Vas je poslodavac oslobodio obveze rada za vrijeme otkaznog roka. Istekom otkaznog roka prestaje Vaš radni odnos osim ukoliko kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drugačije uređeno, odnosno ako nije propisan izuzetak od zakonske norme iz članka 121. stavak 5. Zakona o radu.
Za neiskorišteni godišnji odmor poslodavac Vam je dužan isplatiti naknadu plaće umjesto korištenja godišnjeg odmora, a naknada se određuje razmjerno broju dana godišnjeg odmora koji niste iskoristili.
Pitanje naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad regulirano je Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju te se naknada plaće određuje od osnovice za naknadu koju čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku (Vama) isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, neovisno o tome na čiji se teret isplaćuje, osim u slučaju kada je posebnim zakonom drukčije propisano.
Naknada plaće ne može biti niža od 70% osnovice za naknadu plaće, ako zakonom nije drukčije propisano, s time da kao mjesečni iznos za puno radno vrijeme ne može biti niža od 25% proračunske osnovice. Naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće za vrijeme: privremene nesposobnosti zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, privremene nesposobnosti zbog bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom, korištenja rodiljnog dopusta i prava na rad u polovici punoga radnog vremena iz članka 39. točke 7. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta iz članka 39. točke 8. istog zakona, njege oboljelog djeteta mlađeg od tri godine života, privremene nesposobnosti zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe, dok je osiguranik izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini te privremene nesposobnosti zbog priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti. Naknada plaće za prva 42 dana privremene nesposobnosti za rad isplaćuje se na teret poslodavca. Nakon toga ide na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, s time da najviši mjesečni iznos naknade plaće ne može za puno radno vrijeme iznositi više od proračunske osnovice uvećane za 28% (4.257,28 kn) osim iznimno zbog privremene nesposobnosti za rad uslijed korištenja rodiljnog dopusta i prava na rad u polovici punoga radnog vremena iz članka 39. točke 7. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta iz članka 39. točke 8. istog zakona te privremene nesposobnosti zbog priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti.
