Radnik radi prekovremeno na zahtjev poslodavca ako postoji posebno opravdani razlog. Trajanje je zakonom ograničeno


U praksi poslodavaca u Republici Hrvatskoj plaća ima, u pravilu ovu strukturu: osnovna plaća, dodaci na osnovnu plaću i stimulativni dio plaće.

U osnovnu plaću ulazi samo ono što ne predstavlja dodatke na plaću niti stimulativni dio plaće. To je plaća za radni učinak, odnosno plaća u punom radnom vremenu ili vremenu koje se izjednačava s punim radnim vremenom; plaća za normalne uvjete rada i sl.

Svaki ugovor o radu, pored drugog, mora sadržavati podatke o osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate plaće i drugih primanja na koje radnik ima pravo (članak 15. Zakona o radu „N.N“ 93/14). U ugovoru o radu osnovnu plaću čini koeficijent i osnovica za izračun plaće. Osnovica je u pravilu ista za sve radnike kod poslodavca, a koeficijent zavisi od složenosti, odgovornosti, stručne spreme, opterećenosti, uvjeta rada i dr. za pojedinu grupu poslova ili radno mjesto.

Zakon o radu u članku 94. propisuje slučajeve kada radnik ima pravo na povećanu plaću: za otežane uvjete rada, za prekovremeni rad; za noćni rad; za rad nedjeljom; za rad blagdanom ili drugim zakonom određenim neradnim danom. Autonomnim aktima poslodavca mogu se uvrstiti i drugi slučajevi i postotak uvećane plaće.

Prema članku 94. Zakona o radu radnik ima pravo na povećanje plaće zbog otežanih uvjeta rada. Tako se to odnosi npr. na poslove izrade i rukovanja eksplozivnom, teško fizičko naprezanje, tereti, visina, izloženost fizikalnim ili kemijskim štetnostima, nepovoljnim klimatskim uvjetima; rad u prašini, buci, pod zemljom, pod vodom i sl.

To treba precizirati kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

To se odnosi i na povećanje plaće zbog prekovremenog rada. Prekovremeni rad je izniman rad, duži od punog radnog vremena. Radnik radi prekovremeno na zahtjev poslodavca ako postoji posebno opravdani razlog. Trajanje je zakonom ograničeno. Raspored radnog vremena određuje poslodavac. Uvećanje plaće za prekovremeni rad određuje se autonomno.

Rad noću je poseban uvjet rada jer negativno utječe na fiziološko, psihološke i socijalne procese. Noćni rad se obavlja između 22 sata uvečer i šest sati ujutro idućeg dana, a u poljoprivredi do pet sati ujutro. Pri ovome, posebno se regulira status noćnog radnika.

Blagdani u Republici Hrvatskoj određeni su Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima („N.N“ 33/96; 96/01 do 130/11.). I Uskrs je neradni dan, pa ako radnik radi na taj dan ima pravo na plaćeni slobodan dan uz naknadu plaće (kao i za Božić). Oni koji rade imaju pravo na uvećanu plaću (rad nedjeljom odnosno blagdanom).

Koliko će biti uvećanje plaće po bilo kojem osnovu uređuje se autonomno (najčešće u postotku od osnovne plaće) po satu, danu, tjednu ili mjesecu (prema periodu isplate obračunate plaće). Ograničenja su u “poreznim propisima” i povećanim doprinosima što prelazi okvir radnih odnosa.