Postavljam pitanje u ime moga ujaka i moje majke. Djed je živio u izvanbračnoj zajednici sa ženom za koju kaže da ga je opljačkala. Ona je podizala njegovu mirovinu godinama i stavljala na svoj račun za koji mislimo da je u Sloveniji. Nakon njene smrti sve su naslijedila njezina djeca. Moj djed joj je prije više godina kupio i stan kojeg je kasnije prodala i stavila novac na svoj račun. Imamo li mi ikakvih prava? Možemo li istražiti ikako njene račune i porijeklo novca? Možemo li je tražiti bar dio novca, penziju koju je podizala s dedinog računa za kojeg je imala punomoć sve do prije par mjeseci? Djed je umro prije dva tjedna.
Sukladno važećem pravnom uređenju, u Republici Hrvatskoj izvanbračna zajednica izjednačena je s bračnom u dijelu koji se tiče bračne stečevine odnosno imovine koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, zatim imovinske koristi od autorskog prava (književno ili glazbeno djelo i sl.) i autorskom pravu srodnih prava te dobitak od igara na sreću. Ako nisu drukčije ugovorili, bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini. Za određenje bračne stečevine bitno je trajanje bračne zajednice, odnosno izvanbračne zajednice, pa možemo reći kako su osnovna obilježja nastanka bračne stečevine: rad, trajanje bračne zajednice i predmet bračne stečevine. Predmet bračne stečine može biti plaća i druge naknade po osnovi rada, pravo vlasništva na nekretninama i pokretninama, prava na temelju dionica i dividende trgovačkih društava, vlasništvo trgovačkog društva ili obrta kao i predmeti koji služe obavljanju zanata, ušteđevina u novcu i novčani prihodi od bračne stečevine, pa tražbine iz različitih ugovornih odnosa, prava iz životnog osiguranja ili dodatnog mirovinskog osiguranja.
Dakle, ukoliko se radi o novčanim sredstvima koja bi predstavljala bračnu stečevinu, moguće je pokrenuti sudski postupak kojim bi se navedeno utvrdilo, a tada bi ista sredstva u 1/2 bila predmet nasljeđivanja iza pokojnog djeda, odnosno isto bi bila i imovina stečena istima, a koja glasi na ime bivše izvanbračne partnerice. Ukoliko bi se utvrdilo da su sredstva potrošena za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice i to na način da istima nije stjecana imovina koja prema zakonu predstavlja bračnu stečevinu, tada se ista ne bi mogla potraživati s uspjehom s ovog osnova.
Ukoliko se radi isključivo o sredstvima koja predstavljaju mirovinu iza pokojnog djeda, tada je potrebno istaknuti da mirovina (starosna, prijevremena starosna, invalidska, privremena invalidska i obiteljska) predstavlja novčano primanje iz mirovinskog osiguranja, a mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti je dio sustava mirovinskog osiguranja u kojem se osiguranicima na načelima uzajamnosti i solidarnosti osiguravaju prava za slučaj nastanka rizika starosti, smanjenja radne sposobnosti, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti i tjelesnog oštećenja, a članovima njihovih obitelji prava za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika prava. Dakle, radi se o skupu prava koja ostvaruje osiguranik, kao fizička osoba koja je na osnovi radne aktivnosti (radni odnos, obavljanje djelatnosti i dr.) bila obvezno osigurana na mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, a koja prava mogu ovisiti i o duljini razdoblja provedenog u obveznom mirovinskom osiguranju i produženom osiguranju u stvarnom trajanju (staž osiguranja). Stoga se kod mirovine ne radi o primitku s osnova rada, niti o imovini koja je stečena radom, već o određenom skupu prava koje ostvaruje bračni drug činjenicom da je bio obvezno osiguran u sustavu mirovinskog osiguranja i da su iz njegove plaće u taj isti sustav mirovinskog osiguranja uplaćivana novčana sredstva. Kao takva ta prava nisu obuhvaćena zakonskim odredbama koja reguliraju bračnu stečevinu.
U potonjem slučaju u sudskom postupku bi bilo potrebno utvrditi da se radi upravo o takvim sredstvima te da je istima formirana ušteđevina na računima bivše izvanbračne partnerice pokojnog djeda, pa ista potraživati u ime nasljednika iza pokojnog.
U svakom slučaju, radilo bi se o izuzetno složenom sudskom postupku u kojem bi trebalo utvrditi tijek novca koji je stizao na račune pokojnog djeda, da li je, odnosno kako je isti, ako uopće jeste, završio na računima izvanbračne partnerice? Na što je novac utrošen ukoliko ga više nema na računima, a potrebno bi bilo dokazivati i da pokojni djed za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice nije jednostavno odlučio obdariti sa novčanim sredstvima kojima je raspolagao.
Banke vam neće dostaviti podatke ima li u istima izvanbračna partnerica pokojnog djeda račune, ima li na istima sredstava i kako su ona formirana, ali do istih podataka moguće je doći u parničnom postupku ili postupku osiguranja dokaza prije pokretanja parnice. Svakako vam savjetujem da se prije pokretanja blo kakvih postupaka obratite stručnoj osobi za dodatno savjetovanje i eventualno zastupanje te ocjenu vjerojatnosti uspjeha u nekom budućem postupku.
