Pet godina živim u izvanbračnoj zajednici u kući izvanbračnog partnera koju je naslijedio od majke. Prije smrti njegova majka živjela je s nama u kućanstvu, bila je nepokretna i ja sam ju njegovala tri godine. Nakon toga on je dignuo kredit za promjenu krovišta na kući u kojoj živimo. Ima dvoje odrasle djece (29 i 33 g.) s kojima je u slabom kontaktu. Više pridonosim u kućanstvo od njega s obzirom da njemu od plaće dok podmiri svoje obaveze ostane samo 200 kn za život. Koja su moja prava s obzirom da sam ja samo dvije godine prijavljena na njegovoj adresi stanovanja. Je li za mene bolje da se vjenčamo ili da mi oporučno napiše što mi pripada?
Kuća koju je Vaš izvanbračni suprug naslijedio od svoje majke predstavlja njegovu zasebnu imovinu, dakle, ona ne spada u bračnu stečevinu jer je niste stekli radom za vrijeme trajanja vaše zajednice već ju je on naslijedio nakon smrti majke. U vezi ulaganja koja ste imali iz svojih sredstava u kuću koja je posebna imovina izvanbračnog supruga, temeljem njih ne stječete udio u vlasništvu kuće, sukladno članku 156. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Temeljem takvih ulaganja, ako ih je bilo, možete prema izvanbračnom suprugu ili njegovim nasljednicima, djeci, postaviti obveznopravni zahtjev za isplatu iznosa koji ste na taj način uložili. Činjenica da Vi više pridonosite kućanstvu u smislu plaćanja računa i sl. ne mijenja ovdje na stvari.
Ukoliko zaključite brak sa sadašnjim izvanbračnim suprugom, nakon njegove smrti naslijedit ćete 1/3 njegove imovine, pa tako i kuće, dok će preostalu imovinu naslijediti njegova djeca, svako po 1/3, a jednako bi trebalo biti i u slučaju da brak ne zaključite jer je izvanbračna zajednica prema odredbama Zakona o nasljeđivanju i Obiteljskog zakona izjednačena s bračnom zajednicom. Izvanbračna zajednica je životna zajednica neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
Za svoga života vaš izvanbračni suprug slobodan je raspolagati svojom imovinom različitim pravnim poslovima koji uključuju i ugovore o darovanju, doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Ukoliko bi darovanjem raspolagao u vašu korist, njegova djeca ovlaštena su nakon njegove smrti zahtijevati opoziv takvoga darovanja u onome dijelu u kojem je povrijeđen njihov nužni nasljedni dio, a u konkretnom slučaju to bi predstavljalo po 1/6 imovine izvanbračnog supruga po djetetu. Ugovori o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju također su podložni sudskim osporavanjima, no u takvim postupcima nije dovoljno samo dokazati povredu nužnog nasljednog dijela, već je potrebno dokazati i određene nedostatke u samim pravnim poslovima ili izvršavanju istih.
