Rat s cijenama počinje zbog nekolicine razloga, od kojih jedan može biti da tvrtka smatra kako su, u industriji, cijene na tržištu previsoke. Do takve spoznaje može doći, ukoliko je pronašla način da npr. smanji troškove proizvodnje.
Ukoliko je uzgajivač kokoši nesilica dobio jeftiniji izvor hrane za piliće, troškovi cijelog poslovanja su mu sniženi te ima opravdanja da smatra kako je cijena jaja previsoka. Cilj takvog snižavanja cijena može biti težnja za osvajanjem većeg tržišnog udjela ( čemu inače odricati se veće zarade ).
Rat s cijenama čest je jer oduzetnici misle da je promjena cijena jednostavan i nakon nekog vremena u kojem se postigao cilj npr. veći tržišni udio, povratni proces. Kao prilog ovoj konstataciji, zapitajte se kako se osjećate kada se cijena vašeg omiljenog proizvoda snizi, a onda opet povisi. Događa li se to često na tržištu? Baš i ne.
Razumjevajući razlog smanjivanja cijena od strane konkurencije ( tržišni udio, istiskivanje tvrtke s tržišta i sl.), poduzetniku se pruža mogućnost da donese pravilnu odluku o tome kada će i kako odgovoriti na rat s cijenama i da li će uopće reagirati. Pravilna dijagnoza, kao i uvijek, put je do uspješnog opstanka na tržištu.
Što može uraditi riječki veletrgovac brašnom kada shvati da je, iznenada, njegov najveći, nacionalni, konkurent koji posluje po cijeloj Hrvatskoj snizio cijene?
Jedna od mogućnosti je da i on snizi cijene do novih cijena svoga konkurenta, ali se postavlja pitanje financijske isplativosti takvog poteza. Koliko će mu zarade ostati ako to uradi, hoće li uopće što tada zaraditi?
Zahvaljujući domišljatosti riječki veletrgovac brašnom može ispitati da li je takvo sniženje cijena brašna u cijeloj zemlji ili samo lokalno ( riječko područje ), kako bi se manji veletrgovac eliminirao. Vidi li da je snižavanje cijena konkurenta samo na riječkom području te da je cilj da se lokalni riječki veletrgovac istisne sa tržišta, on može nazvati kupce svoga konkurenta po cijeloj Hrvatskoj i reći da postoji niža cijena brašna od one koja se njima nudi, u riječkom dijelu. Također, lokalni veletrgovac može obavijestiti svoje lokalne kupce o namjeri nacionalnog veletrgovca da ga istisne s tržišta i zamoliti za njihovu potporu, upozoravajući na buduće monopolsko ponašanje nacionalnog veletrgovca.
Pravilna procjena dovodi do pravilne akcije i više je od polovice pobjede.
Kako se rješava nasljeđivanje nakon smrti oporučitelja ako se ne mogu pronaći svi nasljednici? Štiti li oporuka osobu kojoj je imovina ostavljena oporukom ili i ostali imaju pravo na nužni dio iako su u odsutnosti i nije poznato gdje im je prebivalište?
Udana sam, imam odraslog sina. Imam dva brata – jedan je oženjen i nema djece, a drugi nije oženjen. Majka nam je umrlaprije 26 godina.Nakon njene smrti ja sam se odrekla svog dijela u korist braće, s tim da meni ni jedan ni drugi brat nisu dali ništa. Prije smo se čuli često, posjećivali se, išla sam ja kod njih, oni dolazili kod mene, sad zadnje vrijeme, možda oko 4 godine, uopće me ne zovu i ne pitaju kako sam. Kad dođem u posjetu kod njih osjećam se da nisam dobrodošla. Sad mi je žao što sam im prepustila svoj dio, sad me duša boli i to jako jer su nepravedni.Ima li moj sin nakonnjihove smrti pravo na nasljedstvo s obzirom da bi po zakonu trebao i biti on nasljednik?
Godine 2009. završio sam SSS u Rijeci, zvanje autoelektričar te kasnije, 2014. završio i 4. godinu SSS – tehničar za elektroniku. Planiram otvoriti j.d.o.o. za elektroinstalacije i zanima me moram li ja, kao vlasnik i jedini zaposleni u tom trenutku, imati zvanje SSS elektroinstalater ili samim time što je riječ o j.d.o.o.-u sve postaje i ostaje po zakonu RH?