Brojni zakoni (i drugi propisi) nameću veliki broj obveza poslodavcima, njihovim ovlaštenicima, ali i radnicima u radnom odnosu što ima za posljedicu, pored ostalog i dosta protupravnih ponašanja pa i kaznenih (krivičnih) djela.

Svi navedeni subjekti moraju odgovarati za svoje postupke. Kazneno pravo temelji se na načelu krivnje, pa ako krivnje nema nitko ne može biti kažnjen. Kaznena represija treba biti “posljednja” mjera, ako se druge mogu poduzeti, da se zaštiti rad i radni odnosi. Kazna je samo sankcija za učinjeno djelo, a to ne znači da se uspostavilo stanje koje traže radnopravni propisi.

Kaznenim propisom štite se dobra, kao npr. „zaštita zviždača“ od otkaza; zaštita radnika od otkaza zbog sudjelovanja u zakonitom štrajku; povratak radnika na rad po sudskoj odluci; pravo na zaradu radnika; dostojanstvo radnika; osnovna socijalna prava radnika; sloboda rada i posebna zaštita djece, migranata, žrtava trgovanja ljudima; zaštita na radu radnika i druga.

Najviše k.d. je neisplata plaće i protuzakonitih zapošljavanja.

“Zviždači” su radnici koji u dobroj vjeri pokreću postupak i obraćaju se nadležnim tijelima, da ih obavijeste da imaju saznanja o korupciji. Takvi radnici dolaze u nemilost poslodavca koji u njih gube povjerenje i uručuju im odluku o otkazu ugovora o radu. Radnici imaju dužnost da poslodavcu budu lojalni, rezervirani i diskretni. Radniku, u slučaju otkaza, stoji na raspolaganju interna i sudska zaštita povrijeđenog prava, bez obzira na kaznenopravnu zaštitu.

U slučaju sumnje na korupciju svaka osoba je dužna to prijaviti. Međutim, u radnom sporu zbog otkaza ugovora o radu teško je uspjeti “dokazati da poslodavac nije izgubio povjerenje u radnika” zbog čega mu je uručio izvanredni otkaz.

Kada je u pitanju neisplata plaća, poslodavci se pravdaju da nisu naplatili posao, da imaju prevelika zaduženja, da su nesposobni za plaćanje, da su nelikvidni, da su u stečaju i sl. Malo je postupaka a puno neisplata plaća.

Poslodavac koji do zadnjeg dana u mjesecu nije isplatio plaću koja radniku pripada za prethodni mjesec, dužan je za svakog radnika prvog sljedećeg radnog dana dostaviti Financijskoj agenciji zahtjev za prisilnu naplatu... na svojim novčanim sredstvima u korist radnika (Zakon o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca (“N.N” 80/15 i 82/15)). U tom slučaju poslodavci ne odgovaraju kazneno.