Radnik je dužan da vodi brigu o ugledu poslodavca i njegove djelatnosti te stjecanju i zadržavanju povjerenja svih u njegovo poslovanje

 

Krivotvorenje javnih isprava predstavlja kazneno djelo. Diploma je javna isprava. Pored

kaznene odgovornosti radnika koji je krivotvorio diplomu odgovara poslodavac koji može

donijeti odluku i tom radniku izvanredno otkazati ugovor o radu. Osnov je u činjenici da je

zbog toga poslodavac izgubio povjerenje u radnika, pa radni odnos više nije moguć. U tom

smislu praksa je vrlo različita.

Potrebno je ne samo krivotvoriti diplomu već je i tako krivotvorenu koristiti. Tada se

govori o dopuštenom osnovu za izvanredni otkaz ugovora o radu.

Svaki slučaj valja individualizirati, jer odluka o otkazu ovisi o okolnostima konkretnog

slučaja. Bitno je ocijeniti ponašanje radnika u odnosu na obveze koje proizlaze iz naravi posla

kojeg je morao obavljati.

Poslodavac ima pravo od radnika zahtijevati da rade savjesno i ispunjavaju svoje

obveze i da se tako služe svojim pravima. U to spada korištenje istinitim podacima bitnih za

dobivanje i obavljanje posla, za rad i korištenje radnih prava, da se ponašaju disciplinirano i

profesionalno, da prema poslodavcu postupaju iskreno i da mu stave točne podatke bitne za

propisane evidencije u vezi s radom i radnim statusom. Na temelju toga određuje se pravo

na rad i u vezi s radom.

Radnik je dužan da vodi brigu o ugledu poslodavca i njegove djelatnosti te stjecanju i

zadržavanju povjerenja svih u njegovo poslovanje.

Kada se radnik koristi diplomom s neistinitim sadržajem, a i dokumentima koji su na

temelju te diplome pa na temelju toga ostvaruje prava na radu i u vezi s radom, onda je to

ispod standarda kojega očekuje poslodavac ali i drugi subjekti. Radnik tako postupa izvan

razumnih granica „u kojima se morao kretati“.

Može se, pored navedene odgovornosti, javiti i odgovornost za štetu i kaznenu

odgovornost.

U sudskoj praksi zauzet je stav da nije važno je li stručna sprema upisana u krivotvorenu

diplomu uvjet za zasnivanje radnog odnosa. Sama činjenica da je radnik svjesno upisao

stručnu spremu na temelju nevjerodostojne krivotvorene svjedodžbe, dovoljno je da izgubi

povjerenje poslodavca jer se radi o tako važnoj činjenici zbog koje, uz uvažavanje svih

okolnosti i interesa kako radnika tako i poslodavca, nastavak radnog odnosa nije moguć (vidi

Županijski sud u Bjelovaru, Gž R – 286/2017 od 05.10.2017. i Vrhovni sud RH, Revr –

157/2017 od 11.07.2017.). Nije bitno da li je radnik kršio obveze na radu i da li je zbog

korištenja krivotvorene diplome (ili svjedodžbe) poslodavcu ili nekom drugom subjektu zbog

toga nastala šteta, odnosno korist (Vrhovni sud RH, Revr – 167/2012 od 18.05.2016.).

Pravno nije odlučeno niti to je li radnik u kaznenom postupku osuđen za kazneno djelo

krivotvorenja.

U jednom sudskom sporu utvrđeno je da radnik posjeduje svjedodžbu vozača motornih

vozila, te da je škola „dopisom izvijestila poslodavca da nije radniku izdala svjedodžbu“, nije

bitno da li je to utvrđeno u posebnom postupku. To nije bitno ni kada radnik ističe da u

kaznenom postupku nije osuđen ( u pitanju je bila zastara). To ne utječe na dopuštenost

odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu, jer je radnik zbog „prikazivanja neistinitog

stanja“ izgubio povjerenje poslodavca „zbog kojeg nastavak radnog odnosa nije moguć“.

Gubitak povjerenja poslodavca u radnika ima opravdanje u objektivnoj činjenici da je

radnik krivotvorio diplomu (svjedodžbu) kako bi se zaposlio… pa se to utvrđuje i bez obzira

na kazneni postupak i kazneno djelo (Vrhovni sud RH, Revr. 1323/2015 od 17.01.2017.).

Poslodavac utvrđuje da je radnik za dokazivanje stručne spreme koristio krivotvorenu

ispravu i to je poslodavca tako dovelo u zabludu u pogledu svog obrazovanja i stečene

stručne spreme koja je bila uvjet za zasnivanje radnog odnosa.

U praksi se javljaju slučajevi da radnik koji je krivotvorio diplomu (svjedodžbu) sa

poslodavcem postigne sporazum o prestanku ugovora o radu. Ima slučajeva da „poslodavac

obeća radniku da neće prijaviti kazneno djelo“ pa na temelju toga radnik pristupi da potpiše

sporazum o prestanku radnog odnosa. Ima također slučajeva da se radnik „naknadno

predomisli pa osporava valjanost potpisanog sporazuma“. To se onda sudi po Zakonu o

obveznim odnosima a ne po odredbama Zakona o radu.

Ostala pitanja u vezi otkaza ugovora o radu zbog krivotvorene diplome (svjedodžbe) su:

- Teret dokazivanja je na poslodavcu;

- Davanje prilike radniku da prije odluke poslodavca o otkazu iznese svoju obranu;

- Davanje redovnog umjesto izvanrednog otkaza;

- Šta ako se nakon otkaza ugovora o radu utvrdi da diploma (svjedodžba) nije

krivotvorena;

- Zastara kaznenopravne odgovornosti radnika;