Kada već započne štrajk poslodavac ima pravo da isključi određeni broj radnika s rada. Ne smije to učiniti prije nego prođe osam dana od dana početka štrajka.
Najčešća i najsloženija industrijska akcija radnika i njihovih sindikata je štrajk kojega sindikati provode u svrhu zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova te zbog neisplate plaće, odnosno naknada plaće, ako nisu isplaćena do dana dospijeća. Štrajk može biti posljedica spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora.
Štrajk je uvijek na štetu poslodavca. Može trajati duže ili kraće i može angažirati veći ili manji broj radnika. Bitno je da bude zakonit. Kada već započne štrajk poslodavac ima pravo da isključi određeni broj radnika s rada. Ne smije to učiniti prije nego prođe osam dana od dana početka štrajka. Broj radnika isključenih s rada ne smije biti veći od polovice broja radnika u štrajku. “Za radnike isključene s rada poslodavac je dužan uplatiti doprinose na najnižu osnovicu utvrđenu posebnim propisom” (čl. 213. Zakona o radu “N.N” 93/14).
U slučaju spora o tome odlučuje sud kao i u nadležnosti za štrajk. Poslodavac kod koga je sindikat (radnici) u štrajku odlukom isključuje s rada pojedine radnike (poimenično). Ako sindikat odnosno radnici pobijaju odluku o isključenju s rada a sud utvrdi da je tužba osnovana on će presudom vratiti radnike na rad. U kolektivnim radnim sporovima subjekti su kolektivni: sindikat na strani radnika i poslodavac (jedan ili više) prema tome na kojoj razini je organiziran štrajk.
Kada je u pitanju štrajk u slučaju spora a sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, pravo pozvati na štrajk pripada samo reprezentativnim sindikatima kojima je reprezentativnost utvrđena posebnim zakonom i koji su pregovarali o sklapanju kolektivnog ugovora. U članku 213. st.5. Zakona o radu upisano je da će se na lockout – isključenje s rada, na odgovarajući način primjenjivati odredbe o štrajku.
To bi značilo da poslodavac mora najaviti sindikatu u štrajku da će isključiti s rada određene radnike. Međutim, oko toga nema postupka mirenja jer to vrijedi samo prije početka štrajka. Kako isključenje s rada može uslijediti tek nakon osam dana što je štrajk otpočeo obveze mirenja nema iako se o tome mogu dogovarati poslodavac koji namjerava isključiti određene radnike s rada ili ako je to prethodno bilo propisano ili ugovoreno među navedenim subjektima.
Radniku u štrajku ne može se otkazati ugovor o radu.
Garantira se sudska zabrana nezakonitog isključenja s rada po tužbi sindikata. Nadležan je isti sud koji odlučuju o zakonitom štrajku (članak 218. I 219. Zakona o radu).
