Za 2019. godinu minimalna plaća utvrđena je u iznosu od 3.750,00 kuna  bruto, odnosno 3.000,00 neto

 

          Minimalnu plaću, kao i do sada uređuje Zakon. Osobito se uređuje način utvrđivanja iznosa minimalne plaće, rokovi njezinog utvrđivanja kao i provedba nadzora (kako se u praksi realizira Zakon o minimalnoj plaći „N.N“ 118/18). Pored navedenog Zakona primjenjuje se Uredba koju donosi Vlada Republike Hrvatske. Ta odredba je donesena početkom prosinca 2018., ali je po prijelaznim odredbama zakona „ostala važeća“.

          Za 2019. godinu minimalna plaća utvrđena je u iznosu od 3.750,00 kuna  bruto, odnosno 3.000,00 neto. To se primjenjuje od  1. siječnja 2019. godine. Taj iznos minimalne plaće važi za cijelu 2019. godinu. Zakon ima i socijalno – zaštitni karakter.

          Posebno rješenje odnosi se na mikro poslodavce koji su i jedini zaposlenik u radnom odnosu, tako da kada se oni nađu u ekonomskim teškoćama da bi morali isplaćivati minimalnu plaću, u tom slučaju ne moraju „sebi“ isplaćivati navedeni iznos, kako bi, barem minimalna sredstva uplaćivali odnosno ulagali u poduzeće čiji su osnivač i jedini zaposleni. To je jedna od poticajnih mjera u gospodarstvu Republike Hrvatske. Posebno se radi o radno intenzivnim i izvozno orijentiranim industrijama.

          Pri određivanju visine minimalne plaće koristi se nekoliko parametara: prosječna bruto plaća u pravnim osobama u prethodnih šest mjeseci, kretanje plaća općenito i drugo što bi bila zadaća posebnog stručnog povjerenstva koje imenuje ministar za rad.

          Iznos minimalne plaće mora biti poznat i utvrđen do 30. listopada tekuće godine za narednu godinu. To će omogućiti i poslodavcima i radnicima koji rade u poduzećima s ekonomskim teškoćama da mogu bolje planirati proizvodnju, a radnici kakvu takvu sigurnost.

          Prekršajnim odredbama propisana je novčana kazna od šezdeset tisuća do sto tisuća kuna za poslodavca koji na vrijeme ne isplati minimalnu plaću. Za isti prekršaj kazna za poslodavca – fizičku osobu je sedam tisuća do deset tisuća kuna. Kazna može biti uvećana u odnosu na broj radnika kojima poslodavac ne isplaćuje na vrijeme minimalnu plaću. Nadzor nad primjenom Zakona  o minimalnoj plaći ima inspekcija rada, a nadzor nad pravilnim i pravodobnim isplatama minimalne plaće obavlja Porezna uprava.

          Kolektivnim ugovorom može se ograničiti iznos minimalne plaće do najmanje 95% propisanog iznosa (uredbom).

          Ministar nadležan za rad obavlja savjetovanje sa socijalnim partnerima o iznosu minimalne plaće, pa onda predlaže Vladi. Taj iznos ne može biti manji nego što je bio u prethodnoj godini, a određuje se „imajući u vidu povećanje udjela minimalne plaće u prosječnoj plaći“. U 2019. godini minimalna plaća je uvećana za 310 kn. u odnosu na 2018. godinu. (To je, do sada, najveće godišnje uvećanje minimalne plaće). Očekuje se gospodarski rast u 2019. pa onda i rast (nominalno) bruto plaća.

          Podaci govore da je u 2018. godini radilo 37.368 radnika s punim radnim vremenom koji su primali minimalnu plaću. Taj iznos predstavlja donji prag ispod kojega poslodavac ne smije isplatiti plaću.

          Što se reguliranja tiče ništa nije promijenjeno. I do sada se minimalna plaća uređivala Zakonom o minimalnoj plaći i Uredbom Vlade Republike o visini minimalne plaće. Treba pravovremeno započeti socijalni dijalog Vlade („resornog“ ministra, udruge poslodavaca i reprezentativnih sindikata) o tako značajnom radnom i socijalnom pitanju uvjeta rada. Cilj je da minimalna plaća iznosi 50% u prosječnoj plaći u državi.