Osobe s invaliditetom su osobe s dugotrajnim tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim ograničenjima
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom „N.N“ 153/13 i 152/14, utvrđuje nove temelje za ravnopravno sudjelovanje osoba s invaliditetom na tržištu rada. Oblici su različiti u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju tih osoba. Pravni temelj je u Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom („N.N“ 6/07).
Osobe s invaliditetom su osobe s dugotrajnim tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim ograničenjima…zbog čega im se sprječava puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.
Model je jedinstven na cijelom području Republike Hrvatske a namijenjen je uključivanju osoba s invaliditetom u procesu rada. To uređuje i Pravilnik o profesionalnoj rehabilitaciji i centrima za profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom „N.N“ 44/14 i 2/15.
Profesionalna rehabilitacija ima ove sadržaje: utvrđivanje preostale opće i radne sposobnosti radnika; mogućnost zapošljavanja i uključivanja u programe profesionalnog osposobljavanja; analiza tržišta rada; programi osposobljavanja, obrazovanja i usavršavanja vještina; informiranje i savjetovanje o pomoćnoj tehnologiji u učenju i radu; programi radno-socijalnog uključivanja; tehnička pomoć; podrška i praćenje rezultata i informiranje o izvorima financiranja. Sve te aktivnosti i mjere imaju za cilj da se osobe s invaliditetom što brže uključe u rad sa svojim preostalim radnim sposobnostima, da se iskoristi njihov potencijal, a da se smanji daljnje narušavanje njihovih općih i radnih sposobnosti. U Republici hrvatskoj osnovana su četiri centra za profesionalnu rehabilitaciju u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu.
Profesionalna rehabilitacija provodi se u tri faze:
Prva faza je rehabilitacijska procjena (tzv. Dijagnostički tjedan) koja se provodi radi utvrđivanja mogućnosti uključivanja osoba u radni odnos ili obrazovanja.
Namijenjena je osobama starijim od 15. godina.
Druga faza je izrada plana obrazovanja i rehabilitacije, a treća faza je stjecanje kvalifikacije na konkretnom radnom mjestu.
Naručitelj usluge je onaj koji financira profesionalnu rehabilitaciju. To po Zakonu mogu biti: poslodavac, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, centri za socijalnu skrb, osiguravajuća društva, jedinice lokalne i regionalne samouprave i naručitelj (osoba s invaliditetom, njezin roditelj, zakonski zastupnik, skrbnik).
Najčešće teret pada na poslodavca u rehabilitacijskoj procjeni, analizi određenog radnog mjesta i radnog okruženja. Poseban plan odnosi se na prilagodbu radnog mjesta i radnog okoliša, opreme i sredstva za rad određene osobe (tzv. Arhitektonska i tehnička prilagodba).
Multidisciplinaran je posao na procjeni učinka učinkovitosti, odnosno utvrđivanje postoji li kod invalida radnika potencijali za radne rezultate. To zahtjeva prilagodbu radnog mjesta, poslova i zadataka, organizacije i tehnologije procesa da se navedena osoba zadrži u tom radnom procesu.
