U brojnim raspravama o mirovinskom sustavu a i u praksi sve češće se javlja pitanje rodne nejednakosti u ostvarivanju prava iz mirovinskog osiguranja. Iako se u najvišim pravnim normama univerzalnog i nacionalnog karaktera uređuju načela nediskriminacije po spolu, odnosno jednakog postupanja prema ženama i muškarcima u mirovinskom osiguranju. Povelja

Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima obvezuje i Republiku Hrvatsku proglašava ravnopravnost žena i muškaraca, kao i opća deklaracija o pravima čovjeka. To se čini i u Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda: “uživanja prava i sloboda koje su priznate u ovoj Konvenciji osigurat će se bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi…”.

Rodna nejednakost je prisutna što je bio razlog da se donese konvencija Ujedinjenih naroda o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, a Republika Hrvatska stranka te Konvencije još od 1992. godine. Po Ustavu Republike Hrvatske ravnopravnost spolova spada u najviše vrednote ustavnog poretka.

Jedna od osnovnih determinanti za određivanje visine mirovine je plaća, ali i dob osiguranika. Tako, Zakon o mirovinskom osiguranju još uvijek razlikuje i dobne granice za ostvarivanje prava na mirovinu žena i muškaraca (starosnu, prijevremenu i obiteljsku mirovinu). U jednoj odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske konstatira se da su odredbe o različitoj starosnoj dobi za ostvarivanje prava na mirovinu u suprotnosti s ustavnim odredbama o jednakosti i ravnopravnosti spolova.
31.prosinca 2018. godine trebale bi prestati važiti odredbe Zakona o godinama potrebnim za odlazak u mirovinu i da se izjednače muškarci i žene. U prijelaznom razdoblju za žene bi se povećavala dobna granica za odlazak u mirovinu i izjednačila s muškarcima – osiguranicima.

Prema važećem Zakonu o mirovinskom osiguranju („N.N“ 157/13, 33/14, 93/15) pravo na starosnu mirovinu ostvaruje se s navršenih 65 godina starosti i mirovinskog staža od 15 godina, odnosno 15 godina provedenih u osiguranju za osiguranike/osiguranice koji rade s nepunim radnim vremenom.

Ovo će za muškarce – osiguranike važiti do 31.prosinca 2030. godine, dok će žene u tom razdoblju pravo na mirovinu moći ostvariti prema prijelaznim odredbama, tako da im se starosna dob godišnje povećava za tri mjeseca.

Od 1.siječnja 2038. starosna dob za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu, za oba spola biti jednaka i iznosit će 67.godina. prijelazno razdoblje počinje od 1.siječnja 2031. za žene.

Počevši od 1. siječnja 2038. godine starosna dob za oba spola za ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu iznosi 62. godine.

Što se propisa tiče moglo bi se zaključiti da u mirovinskom osiguranju više ne postoji prijetnja nejednakog postupanja u odnosu na spol. Postojeće stanje se tolerira u I stupu obveznog mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti do rokova kako je naprijed navedeno.

No, ostalo je puno pitanja kao što je pitanje rada na poslovima s posebnim uvjetima rada, zatim na poslovima gdje se staž osiguranja računa s uvećanim trajanjem i dr. Klasični rizici koji se osiguravaju su starost, invalidnost i smrt.