Kada poduzetnik stječe dobra iz EU, gdje ne postoje granice, proces logično teče sasvim drugačije jer je protok dobara među državama članicama slobodan

 

Prošli tjedan opisala sam razliku u pojmovima za nabavu dobara iz tzv. trećih zemalja, izvan EU, za što upotrebljavamo termin ‘uvoz’, te za nabavu dobara iz zemalja članica EU, što nazivamo stjecanjem. Danas više o procesu stjecanja dobara.
Kada poduzetnik stječe dobra iz EU, gdje ne postoje granice, proces logično teče sasvim drugačije jer je protok dobara među državama članicama slobodan i državne vlasti saznavaju za procese od samih poduzetnika.
I u ovom slučaju nije važno na koji je način došlo do ostvarenja dogovora o kupoprodaji između prodavatelja i kupca i unutar EU prostora svi primjenjuju ista pravila. Nema špadicijskih usluga jer nema niti carinjenja. Do zaključenja posla moglo je doći putem intenetske trgovine ili izravnim kontaktom poslovnih partnera i ta okolnost nije bitna za nastavni proces kupoprodaje.
Prodavatelj izdaje račun za isporučeno navodeći na njemu što je isporučio i osnovne uvjete posla.
Ako hrvatski poduzetnik nije u sustavu PDV-a, mora svejedno pribaviti PDV ID broj kako bi mu EU prodavatelj mogao prenijeti obvezu obračuna PDV-a.
Ima slučajeva kada mali porezni obveznik, koji nije u sustavu, nabavlja dobra u pravilu preko internetske trgovine i pri tome pribavi račun sa podacima o prodavatelju i kupcu i to učini bez da je pribavio PDV ID broj, pa mu prodavatelj obračuna PDV svoje zemlje. U tom slučaju taj hrvatski poduzetnik neće obračunavati i plaćati hrvatski PDV, sa sviješću da ovakvo ponašanje treba izbjegavati.
Svaki koji će nabavljati iz EU mora se upisati u VIES bazu i svoj PDV ID broj prezentirati prodavateljima iz EU, koji su ga dužni provjeriti u istoj bazi na dan prodaje i dužni su prenijeti obvezu - tj. primjeniti postupak ‘reverse charge’.
Uređene internetske trgovine imaju filtere koji niti ne dopuštaju mogućnost da se pribavi račun sa podacima poduzetništva, a da ne bude primjenjen navedeni postupak, budući da je on obvezan za sve u Europi.
Kupac - nastavno - sam obračunava PDV prema stopi u Hrvatskoj. Hoće li mu istovremeno biti priznat i pretporez, ovisi o tome je li u sustavu PDV-a i za koju svrhu nabavlja dobra, kao i kod uvoza.
Primjerice, ako kupuje dobra koja će preprodati, ako kupuje potrošni ili drugi materijal ili kupuje dugotrajnu imovinu - moći će priznati pretporez. Međutim, kupuje li poslovni poklon ili dobro za privatnu upotrebu, pretporez neće moći priznati.
Među našim klijentima učestalo je nabavljanje informatičke opreme iz EU sa raznih internetskih trgovina koje su uhodane i provjerene u poslovanju, a mnogi razgranato pribavljaju dobra iz inozemstva kao dio svog osnovnog poslovanja, jer su uočili brojne poslovne prilike.
Od početka ove godine svi smo se morali prilagoditi novim pravilima o nužnim dokumentima koji dokazuju stvarni promet dobara, a koji se primjenjuju izravno temeljem europskog propisa, a donešeni su kao posljedica brojnih zloupotreba diljem EU. Krajem veljače dočekali smo i tumačenje naše Porezne uprave o dokumentima koje je nužno imati da bi se smio primjeniti postupak obrnutog oporezivanja.

Sretno!

Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici: Makora knjigovodstvo i poslovne usluge