Upravni ugovor podrazumijeva obročno plaćanje dospjelog poreznog duga, uz daljnji obračun zakonskih zateznih kamata od 12%, a koja se obračunava na cijeli iznos reprogramirane glavnice duga.
Jedna od najznačajnijih izmjena i dopuna Općeg poreznog zakona (u nastavku OPZ), koji je na snazi od 17.03.2015. godine, odnosi se na mogućnost sklapanja upravnog ugovora radi namirenja dospjelog poreznog duga, u cijelosti ili djelomično. Sve je detaljno propisano u odredbama članka 91.b., 91.c. i 91.d. OPZ-a (NN 147/08,18/11, 78/12, 136/12, 73/13, 26/15).
U skladu s odredbama iz navedenih članaka OPZ-a, upravni ugovor podrazumijeva obročno plaćanje dospjelog poreznog duga (u više mjesečnih rata - ali najdulje na rok od 24 mjeseca), uz daljnji obračun zakonskih zateznih kamata od 12%, a koja se obračunava na cijeli iznos reprogramirane glavnice duga.
Sklapanje upravnog ugovora moguće je za dospjeli i nenaplaćeni porezni dug sa stanjem na dan sastavljanja Potvrde o stanju poreznog duga, a koji se sastoji od glavnice i kamata s daljnjim obračunom zakonskih zateznih kamata na glavnicu duga ovisno o broju mjesečnih anuiteta na koji je upravni ugovor sklopljen. Nadležna ispostava Porezne uprave izdaje potvrdu o stanju poreznog duga na dan sastavljanja Potvrde o stanju poreznog duga.
Pisani prijedlog može se podnijeti za porezni dug nastao po osnovi poreza koji su prihod državnog proračuna (npr. PDV-a, doprinosa za mirovinsko osiguranje - I. i II. stup, doprinosa za zdravstveno osiguranje, poreza na dohodak te drugih javnih davanja s osnove poreza na dohodak, poreza na promet nekretnina, lokalnih poreza, duga po osnovi neplaćenih novčanih kazni za prekršaj i troškova prekršajnog postupka).
Neke od najvažnijih odrednica upravnog ugovora iz navedenih članaka OPZ-a su:
Upravni ugovor sklapa se slobodnom voljom sudionika u porezno-dužničkom odnosu, a ne smije biti protivan prinudnim propisima, javnom interesu, ne smije biti sklopljen na štetu trećih osoba niti smije biti protivan izreci rješenja kojim je utvrđena porezna obveza.
Upravni ugovor sklapa čelnik poreznog tijela s poreznim obveznikom u pisanom obliku.
Sklopljeni ugovor ima učinak izvršnog rješenja donesenog u poreznom postupku.
Upravni ugovor ne može se sklopiti s poreznim obveznikom čiji je račun blokiran od strane drugih vjerovnika i/ili protiv kojeg a se provodi postupak utvrđivanja zlouporabe prava u porezno-dužničkom odnosu.
Sklapanjem upravnog ugovora ovrha će se obustaviti samo za iznos poreznog duga obuhvaćenog upravnim ugovorom.
Upravni ugovor ne može se sklopiti za porezni dug koji je već bio predmetom raskinutog upravnog ugovora, za dug koji je sklopljen upravni ugovor ili za dug obuhvaćen reprogramom.
Za vrijeme trajanja upravnog ugovora ne teče zastara.
U slučaju nepoštivanja odredaba iz upravnog ugovora, porezno tijelo će jednostrano raskinuti upravni ugovor rješenjem protiv kojega se može pokrenuti upravni spor, a naplata obveze iz upravnog ugovora nastavit će se prema odredbama OPZ-a i Stečajnog zakona.
Prijedlog za sklapanje upravnog ugovora, u skladu s čl. 91.c. OPZ-a, može podnijeti porezni obveznik fizička ili pravna osoba. Prijedlog sadrži opis načina namirenja dospjelog poreznog duga (u cijelosti ili djelomično), rokove za njegovo namirenje, OIB poreznog obveznika, razloge zbog kojih je nastao porezni dug, podatke o strukturi vlasništva poreznog obveznika, podatke o povezanim društvima, popis imovine u vlasništvu poreznog obveznika s iskazanim knjigovodstvenim vrijednostima na zadnji obračunski datum, podatke o sudskim postupcima koji imaju utjecaj na poslovanje poreznog obveznika, prijedlog sredstava osiguranja naplate poreznog duga, a sukladno OPZ-u, popis dospjelih obveza prema svim vjerovnicima na zadnji obračunski datum, popis ključnih dobavljača i vjerovnika sa stanjem obveza na zadnji obračunski datum.
Prijedloge za sklapanje upravnog ugovora obrađuje Savjetodavno vijeće na razini Područnog ili Središnjeg ureda Porezne uprave. Ukoliko se prijedlog prihvati, zaključuje se upravni ugovor i izrađuje anuitetni plan otplate poreznog duga.
