Propisom je utvrđen način isplate primitka (na žiro-račun, na tekući račun ili neki u gotovini) pa o tome strogo treba voditi računa


Sve je više “poreznih” zakona (ili još šire propisa u oblasti financija) koji izravno utječu na uvjete rada, a pogotovo na primanja iz radnog odnosa ili nesamostalnog rada. To se odnosi i na odredbe Zakona o porezu na dodatak “N.N” 115/16 i pravilnik o porezu na dodatak “N.N” 10/17.

Poslodavci mogu radnicima neoporezivo isplatiti i to:

1) Potpora zbog invalidnosti radnika… Do 2.500,00 kuna god.;

2) Potpora za slučaj smrti radnika… do 7.500,00 kuna;

3) Jednokratna potpora u slučaju smrti člana uže obitelji radnika... Do 3.000,00 kuna;

4) Zbog dužeg neprekidnog bolovanja radnika… 2.500,00 kuna god.;

5) Prigodne nagrade (božićnica i sl.)…. Do 2.500,00 kuna god.;

6) Nagrade za 10 godina rada radnika…. Do 1.500,00 kuna;

7) Nagrada za 40 godina rada radnika… do 5.000,00 kuna;

8) Nagrada za odvojeni život od obitelji… do 1.750,00 kuna mjesečno;

9) Otpremnina za mirovinu… do 8.000,00 kuna;

10) Naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe… do 2,00 kune po prijeđenom kilometru;

11) Ostale (radnicima za neprekidni staž za 15, 20, 25, 30 i 35 godina radnog staža), otpremnine zbog poslovno uvjetovanog otkaza, otpremnina zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti; potpora djetetu za školovanje do 15. godine života, dnevnice za službeno putovanje, pomorski dodatak, potpora za novorođenče, naknada troškova noćenja i putovanja na službenom putovanju, naknada prijevoza na posao i s posla u mjesnom i međumjesnom prijevozu i dr.)

Propisom je utvrđen način isplate primitka (na žiro-račun, na tekući račun ili neki u gotovini) pa o tome strogo treba voditi računa (npr. regres za godišnji odmor može se isplatiti u gotovini do 2.500,00 kuna godišnje).

Ministarstvo pravosuđa zauzelo je slijedeći stav: ako se ovrha provodi na novčanoj tražbini po računu, bez obzira što to zna poslodavac, on može na zahtjev radnika isplatiti neoporezivi iznos naknade regresa radnika u gotovu novcu; ako po rješenju javnog bilježnika ovrha ide na sva sredstva radnika – ovršenika zabranjena je isplata regresa radnika u gotovini.

Novčani primici radnika do propisanih iznosa, u skladu s navedenim poreznim propisima, ne smatraju se oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada (rada u radnom odnosu). Kako je već napisano prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.) utvrđeni su u iznosu do 2.500,00 kuna godišnje.

U slučaju da je prigodna nagrada već isplaćena u poreznom razdoblju, neoporezivo se može isplatiti samo razlika do propisanog iznosa (do 2.500,00kuna).

Pored navedenog treba naglasiti da je riječ samo o oporezivanju odnosno neoporezivanju navedenih primitaka. Oni se mogu određivati (regulirati) u većim iznosima (zakonom, podzakonskim aktima, a pogotovo kolektivnim ugovorima, pravilnicima o radu i drugim autonomnim općim aktima), ali je činjenica da to znači za radnika veća primanja, ali i za poslodavca koji na te “oporezovane” (veće) iznose plaća porez i za njega je to veći trošak. Na to se može utjecati samo promjenom zakona.