Vještak je dužan čuvati kao tajnu sve ono što je saznao u obavljanju poslova vještaka. Njihov rad dužni su pratiti predsjednici županijskih odnosno trgovačkih sudova koji su ih imenovali te predsjednici sudova i državni odvjetnici.
Novi Pravilnik o stalnim sudskim vještacima objavljen u Narodnim novinama br. 38/14 donesen je na temelju Zakona o sudovima, stupio je na snagu 3. travnja 2014. godine, od kada prestaju važiti raniji pravilnici koji su uređivali ovo pitanje.
Ovim Pravilnikom utvrđuju se uvjeti i postupak imenovanja, prava i dužnosti stalnih sudskih vještaka te visina nagrade i naknade troškova za njihov rad.
Među nizom uvjeta koje vještak mora ispuniti najvažniji su: obrazovanje, dokazano višegodišnje iskustvo na poslovima iz područja za koje se prijavljuje, izvršena stručna obuka, stalno usavršavanje, zdravstvena sposobnost, osiguranje od profesionalne odgovornosti obavljanja posla sudskog vještaka i nekažnjavanje.
Upućen po predsjedniku odgovarajućeg županijskog odnosno trgovačkog suda stručnu obuku za vještaka kandidat će obavljat prema programu što ga za svaku djelatnost odnosno struku utvrđuje odgovarajuća strukovna udruga. Mr.sc. Melita Bestvina, dipl.ing.građ., stalna sudska vještakinja, predsjednica Hrvatskog društva sudskih vještaka tako kaže: „Osim toga, želja nam je i da naši ljudi uvaže da postoji struka koja je iznad politike, jer dok ne odvojimo politiku od struke nema nam napretka, šepat ćemo“.
Novoimenovani vještak daje prisegu pred predsjednikom suda koji ga je imenovao za vještaka a koja glasi: „Prisežem svojom čašću da ću povjerena mi vještačenja obavljati savjesno i prema svom najboljem znanju, a svoje nalaze i mišljenja iznijeti točno, potpuno i objektivno, sukladno pravilima struke“ te ga sud upisuje u Popis stalnih sudskih vještaka po pojedinim područjima vještačenja. Uvid u popise obavlja se u uredu predsjednika suda. Potpuni popis je i na web stranicama Sudačke mreže. U registru sudskih vještaka RH upisano je ukupno šezdesetak različitih struka, odnosno područja specijalizacija i subspecijalizacija. Među najtraženijima su vještaci građevinske i arhitektonske struke koji vještače na području nekretnina počevši od procjena, etažiranja do raznih postupaka nastanka štete pri gradnji objekata, kod raskida suvlasničkih odnosa na nekoj nekretnini, prenamjene prostora i slično. Jedan od razloga te potražnje je što naša graditeljska struka ni izbliza nije zaštićena kao kod većine drugih struka. Pružanje graditeljskih usluga treba se kao prvo zasnivati na njezinoj kvaliteti kao kod lječnika i odvjetnika, a ne na cijeni i pokoravanju željama i ponudama naručitelja. Ono što se ugovori jeftino najčešće se uradi površno, po sistemu „dobio si koliko si platio“. Isto često završava sporovima i potrebom angažiranja vještaka.
Smatram da je nepotrebno dalje naglašavati koliko je važna uloga vještaka koje najčešće angažiraju sudovi, no mogu to biti i tvrtke, banke ili privatne osobe. Tako je u sudskim sporovima vrlo često potrebno angažirati neovisnog vještaka kako bi sa stručnog aspekta procijenila točnost tvrdnji stranaka u sporu. Tada je rad sudskog vještaka ključan dio sudskog ili istražnog postupka i o njegovom nalazu često ovisi daljnji tijek postupka, njegovo pokretanje ili ukoliko se radi o mišljenju koje se traži tijekom postupka, čak i presuda. Vještak je dužan čuvati kao tajnu sve ono što je saznao u obavljanju poslova vještaka. Njihov rad dužni su pratiti predsjednici županijskih odnosno trgovačkih sudova koji su ih imenovali te predsjednici sudova i državni odvjetnici i o svojim zapažanjima obavještavati predsjednike nadležnih županijskih odnosno trgovačkih sudova. Primjedbe na ponašanje stalnog sudskog vještaka mogu podnijeti i stranke odnosno njihovi punomoćnici te strukovne udruge. Primjedbe se podnose predsjedniku suda koji je imenovao vještaka.
Naglašavam da uspješnost odnosno upotrebljivost vještačenja je bitno uvjetovana dobrim izborom vještaka, ali i poznavanjem odgovarajućeg problema od strane tijela koji vodi postupak kako bi isto moglo znati što može dobiti od vještačenja.
