Novi pravilnik o stalnim sudskim vještacima

Novi Pravilnik o stalnim sudskim vještacima objav­ljen u Narodnim novinama br. 38/14 donesen je na te­melju Zakona o sudovima, stupio je na snagu 3. travnja 2014. godine, od kada pres­taju važiti raniji pravilnici ko­ji su uređivali ovo pitanje.

Ovim Pravilnikom utvr­đuju se uvjeti i postupak ime­novanja, prava i dužnosti stalnih sudskih vještaka te visina nagrade i naknade troškova za njihov rad.

 

Među nizom uvjeta koje vještak mora ispuniti najvaž­niji su: obrazovanje, doka­zano višegodišnje iskustvo na poslovima iz područja za koje se prijavljuje, izvršena stručna obuka, stalno usavr­šavanje, zdravstvena spo­sob­nost, osiguranje od profesionalne odgovornosti obav­ljanja posla sudskog vještaka i nekažnjavanje. 

Upućen po predsjedniku odgovarajućeg županijskog odnosno trgovačkog suda stručnu obuku za vještaka kandidat će obavljat prema programu što ga za svaku djelatnost odnosno struku utvrđuje odgovarajuća stru­kovna udruga. Mr.sc. Melita Bestvina, dipl.ing.građ., stalna sudska vještakinja, predsjednica Hrvatskog društva sudskih vještaka tako kaže: „Osim toga, želja nam je i da naši ljudi uvaže da postoji struka koja je iznad politike, jer dok ne odvojimo politiku od struke nema nam nap­retka, šepat ćemo“. 

Novoimenovani vještak daje prisegu pred predsjednikom suda koji ga je imenovao za vještaka a koja glasi: „Prisežem svojom čašću da ću povjerena mi vještačenja obavljati savjesno i prema svom najboljem znanju, a svoje nalaze i mišljenja iz­nijeti točno, potpuno i ob­jektivno, sukladno pravilima struke“ te ga sud upisuje u Popis stalnih sudskih vješ­taka po pojedinim područ­jima vještačenja. Uvid u po­pise obavlja se u uredu predsjednika suda. Potpuni popis je i na web stranicama Su­dačke mreže. U registru sud­skih vještaka RH upisano je ukupno šezdesetak različitih struka, odnosno područja specijalizacija i subspe­ci­ja­lizacija. Među najtraženi­jima  su vještaci građevinske i arhitektonske struke koji vještače na području nek­retnina počevši od procjena, etažiranja do raznih postupaka nastanka štete pri grad­nji objekata, kod raskida su­vlasničkih odnosa na nekoj nekretnini, prenamjene pro­stora i slično. Jedan od raz­loga te potražnje je što naša graditeljska struka ni izbliza nije zaštićena kao kod ve­ćine drugih struka. Pružanje graditeljskih usluga treba se kao prvo zasnivati na nje­zinoj kvaliteti kao kod lje­č­nika i odvjetnika, a ne na cijeni i pokoravanju željama i ponudama naručitelja. Ono što se ugovori jeftino naj­češće se uradi površno, po sistemu „dobio si koliko si platio“. Isto često završava sporovima i potrebom anga­žiranja vještaka. 

Smatram da je nepotrebno dalje naglašavati koliko je važna uloga vještaka koje najčešće angažiraju sudovi, no mogu to biti i tvrtke, ban­ke ili privatne osobe. Tako je u sudskim sporovima vrlo često potrebno angažirati neovisnog vještaka kako bi sa stručnog aspekta procije­nila točnost tvrdnji stranaka u sporu. Tada je rad sudskog vještaka ključan dio sudskog ili istražnog postupka i o njegovom nalazu često ovisi daljnji tijek postupka, njegovo pokretanje ili ukoliko se radi o mišljenju koje se traži tijekom postupka, čak i pre­suda. Vještak je dužan čuvati kao tajnu sve ono što je saznao u obavljanju poslova vještaka. Njihov rad dužni su pratiti predsjednici žu­panijskih odnosno trgovač­kih sudova koji su ih imenovali te predsjednici sudova i državni odvjetnici i o svojim zapažanjima obavještavati predsjednike nadležnih žu­panijskih odnosno trgovačkih sudova. Primjedbe na po­na­šanje stalnog sudskog vještaka mogu podnijeti i stranke odnosno njihovi punomoć­nici te strukovne udruge. Primjedbe se podnose predsjedniku suda koji je imenovao vještaka.

Naglašavam da uspješ­nost odnosno upotrebljivost vještačenja je bitno uvjetovana dobrim izborom vještaka, ali i poznavanjem od­go­varajućeg problema od strane tijela koji vodi postupak kako bi isto moglo znati što može dobiti od vješ­tačenja.