Novim izmjenama zastarni rok neće se računati od razdoblja kad se događaj kojim je država oštećena dogodio, već počinje teći nakon isteka godine u kojoj je porezno tijelo otkrilo utaju i utvrdilo da postoji osnova za oporezivanje
Novi prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, koji je po hitnom postupku krajem mjeseca studenoga upućen u Sabor, još je jedna Vladina aktivnost usmjerena ka pokušaju jačanja financijske i porezne discipline i efikasnije zaštite državnog gospodarskog interesa.
Jedna od najznačajnijih izmjena odnosi se na uvođenje novih rokova vezanih za institut zastare poreznog duga.
Suština navedene izmjene, vezano za rokove zastare poreznog duga, je u tome da se zastarni rok ne računa od razdoblja kad se događaj kojim je država oštećena za pripadajući iznos poreza dogodio, već počinje teći nakon isteka godine u kojoj je porezno tijelo otkrilo utaju i utvrdilo da postoji osnova za oporezivanje. Isto vrijedi i za utvrđene zlouporabe prava, odnosno za direktore i vlasnike društava u porezno-dužničkim odnosima, koji su kroz druga povezana društva i na ostale načine pribjegavali utaji poreza.
Također, u postupcima ispitivanja podrijetla pokretne i nepokretne imovine te drugih izdataka fizičkih osoba čiji izvori nisu dokazani, obveza utvrđenog poreza na imovinu ili dohodak po tom će osnovu biti naplativa u roku šest godina, računajući od isteka godine u kojoj je, u tijeku postupka ispitivanja izvora imovine, utvrđeno da ima osnova za oporezivanje.
Prijedlogom novog Zakona propisano je i ukidanje mogućnosti odgode naplate poreznog duga iz porezno-dužničkog odnosa u slučaju pokretanja upravnog spora.
Apsolutni rok zastare za naplatu porezne obveze i kamata, prema novim izmjenama, nastupa protekom šest godina od dana kad je zastara, sukladno novim definiranim rokovima, počela prvi put teći.
Usporedimo li ovaj problem s iskustvima u drugim zemljama, vidimo da je zastara utaje poreza u poreznoj regulativi većine zemalja riješena na način da su ili uvedeni bitno dulji zastarni rokovi u odnosu na opće zastarne rokove (Njemačka i Austrija), ili je mogućnost zastare, kada je riječ o utaji poreza, u potpunosti isključena (SAD).
Nakon nedavno objavljenog popisa poreznih dužnika, gledajući s pozicije pravnih i fizičkih osoba koje uredno izmiruju sve obveze prema državi, usvajanje navedenih izmjena Općeg poreznog zakona ostavlja nadu da će barem dio od ukupnog poreznog duga, koji iznosi približno 52 milijarde kuna, biti i naplaćen, odnosno da će osobe koje su pribjegavale utaji poreza biti za to i kažnjene.
