Muškarac-osiguranik ostvaruje pravo na starosnu mirovinu uz uvjet 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a za prijevremenu mirovinu može ostvariti sa 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.
Promjene u mirovinskom zakonodavstvu u cilju su očekivanih demografskih i gospodarskih kretanja. Mirovinski sustav treba financijski održati u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Treba osigurati socijal-nu adekvatnost mirovina u skladu s primjerenom starosti umirovljenja.
Podiže se dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu. Provodi se reforma medicinskog vještačenja u mirovinskom osiguranju. U pitanju je ocjena radne sposobnosti. Izmijenjena je formula usklađivanja mirovina.
Sve su to rješenja iz novog Zakona o mirovinskom osiguranju, objavljen u NN 157/13. Stupio je na snagu 01. siječnja 2014. godine. I dalje mirovina ovisi o dužini mirovinskog staža i visini plaća. Rizici su osiguranja, starost, smanjenje radne sposobnosti i tjelesno oštećenje za osiguranike, a za osigurane osobe članove obitelji osiguranika osigurana su prava za slučaj smrti korisnika mirovine, pravo na profesionalnu rehabilitaciju, naknadu zbog tjelesnog oštećenja, kao i naknadu putnih troškova u vezi s ostvarivanjem osiguranih prava.
Cjelovito je uređeno obvezno mirovinsko osiguranje generacijske sposobnosti. U pitanju je I. mirovinski stup.
Mirovinski sustav je u krizi zbog gospodarske krize i zbog rastuće nezaposlenosti. 2060. godine u EU udvostručit će se udio starijih osoba u radno aktivnom stanovništvu. U Hrvatskoj je 2011. godine bilo 17,7% stanovnika starijih od 65 godina. Broj umirovljenika raste. Sada je 1 umirovljenik na 1,23 zaposlenog. Navodna mirovina za 40 godina rada iznosi 65,76% prosječne plaće. U 2012. godini naknade za mirovinska primanja iznosila su 35,197 milijardi kuna.
Muškarac-osiguranik ostvaruje pravo na starosnu mirovinu uz uvjet 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a za prijevremenu mirovinu može ostvariti sa 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.
Za žene će se postupno povećavati dob za 3 mjeseca za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu (i mirovinski staž)... sve do 2029. godine. Trebalo bi da se 2030. godine izjednače uvjeti za starosnu mirovinu žena i muškaraca. Stoga će se počevši od 01. siječnja 2038. godine pravo na starosnu mirovinu stjecati sa 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
Pravo na prijevremenu mirovinu ostvarilo bi se od 01. siječnja 2038. godine sa 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža.
Nova rješenje odnose se na: ponovno određivanje mirovine korisniku prijevremene starosne mirovine; prava na osnovi smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog i potpunog gubitka radne sposobnosti. To se odnosi i na invalidsku mirovinu (ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža). Zakon uređuje i pitanje obiteljske mirovine (posebna prava djece sa statusom osobe s invaliditetom.
Detaljnije je uređeno pitanje usklađivanja mirovina i druga pitanja.
