Muškarac-osiguranik ostvaruje pravo na starosnu mirovinu uz uvjet 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a za prijevremenu mirovinu može ostvariti sa 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.


Promjene u mirovinskom zakonodavstvu u cilju su oče­kivanih demografskih i gos­podarskih kretanja. Mi­ro­vinski sustav treba financijski održati u srednjo­roč­nom i dugoročnom razdob­lju. Treba osigurati socijal-nu adekvatnost mirovina u skladu s pri­mjerenom sta­rosti umirov­lje­nja.

Podiže se dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu i prijevremenu sta­rosnu mirovinu. Provodi se reforma medicinskog vješ­­tačenja u mirovinskom osiguranju. U pitanju je oc­jena radne sposobnosti. Iz­mijenje­na je formula us­kla­đivanja mi­rovina.

Sve su to rješenja iz no­vog Zakona o mirovinskom osiguranju, objavljen u NN 157/13. Stupio je na snagu 01. siječnja 2014. godine. I dalje mirovina ovisi o dužini mi­rovinskog staža i visini plaća. Rizici su osiguranja, starost, smanjenje radne sposobnosti i tjelesno ošte­ćenje za osiguranike, a za osigurane osobe članove obitelji osiguranika osigurana su prava za slučaj smrti korisnika mirovine, pra­vo na profesionalnu rehabili­taciju, naknadu zbog tjelesnog oš­tećenja, kao i naknadu putnih troškova u vezi s ostvarivanjem osiguranih prava.

Cjelovito je uređeno ob­vez­no mirovinsko osiguranje generacijske sposobnosti. U pitanju je I. mirovinski stup.
Mirovinski sustav je u krizi zbog gospodarske krize i zbog rastuće nezaposleno­sti. 2060. godine u EU ud­vostručit će se udio starijih osoba u radno aktivnom sta­novništvu. U Hrvatskoj je 2011. godine bilo 17,7% sta­novnika starijih od 65 godina. Broj umirovljenika raste. Sada je 1 umirovljenik na 1,23 zaposlenog. Navodna mirovina za 40 godina rada iznosi 65,76% prosječne pla­će. U 2012. godini naknade za mi­rovinska primanja iz­no­sila su 35,197 milijardi kuna.

Muškarac-osiguranik ost­varuje pravo na starosnu mi­rovinu uz uvjet 65 godina ži­vota i 15 godina mirovinskog staža, a za prijevreme­nu mi­rovinu može ostvariti sa 60 godina života i 35 godina mi­rovinskog staža.

Za žene će se postupno povećavati dob za 3 mjeseca za starosnu i prijevremenu sta­rosnu mirovinu (i miro­vin­ski staž)... sve do 2029. go­dine. Trebalo bi da se 2030. godine izjednače uvje­ti za starosnu mirovinu žena i muš­karaca. Sto­ga će se po­čevši od 01. siječnja 2038. go­dine pravo na starosnu mi­rovinu stjecati sa 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Pravo na prijevremenu mi­rovinu ostvarilo bi se od 01. siječnja 2038. godine sa 62 godine života i 35 godina mi­rovinskog staža.

Nova rješenje odnose se na: ponovno određivanje mirovine korisniku prijevremene starosne mirovine; prava na osnovi smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog i potpunog gubitka radne sposobnosti. To se odnosi i na invalidsku mirovinu (ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža). Zakon uređuje i pitanje obiteljske mirovine (posebna prava djece sa statusom osobe s invaliditetom.

Detaljnije je uređeno pitanje usklađivanja mirovina i druga pitanja.