11.05.2015.
Obvezno mirovinsko osiguranje prema stanju u EU
Sve države na svijetu imaju dosta složenih poslova i obveza u vezi pravnog uređenja i realizacije propisanog u odnosima obveznog mirovinskog osiguranja i mirovina. To se odnosi i na Europsku uniju, jer i u državama-članicama, kao i u Republici Hrvatskoj, stanovništvo stari i to traži sve veća izdvajanja za mirovinski sustav. Države članice EU su uglavnom nadležne da te odnose reguliraju, a u skladu s primarnim izvorima prava (ugovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju EU). Države određuju obvezno mirovinsko osiguranje i prava iz toga osiguranja, osnovice i stope doprinosa u tom osiguranju.
EU to dopunjava tako da regulira prekograničnu suradnju odnosno trgovinu i zajedničko tržište na načelima slobode kretanja robe, usluga (i poslovnog nastana), osoba i kapitala. To, posredno, ali u dovoljnoj mjeri utječe na regulativu država da urede mirovinski sustav, pogotovo visine mirovina.
Državni zakoni propisuju obvezne osiguranike, osnovice, visinu doprinosa i prava po osnovi mirovinskog osiguranja (prava po osnovi invalidnosti, starosti i smrti, gubitka hranitelja). Propisi EU i propisi države ovdje se uvjetuju i prepliću jer je u pitanju socijalna politika. Područje mirovinskog osiguranja spada u odnose nadopunjavanja, koordiniranja i podupiranja država članica u tome.
Države-članice EU samostalno određuju osnovicu i stopu doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje, ali moraju voditi računa o zajedničkoj politici u tim kretanjima.
Neizravan utjecaj na mirovine imaju sekundarni izvori prava EU koji se odnose na slobodno tržište. To se odnosi i na slobodu kretanja radnika unutar EU. Ukinuta je svaka diskriminacija na temelju državljanstva među radnicima iz različitih država članica vezano na primanja iz rada, zapošljavanje i ostale uvjete rada i zapošljavanja. To države mogu ograničiti samo radi zaštite javne sigurnosti, javnog poretka ili javnog zdravlja. Restrikcije u pojedinim državama odnose se i na primjenu pravila države rada odnosno države prebivališta. Tu se misli na mogućnost zbrajanja staža kojega radnik ostvaruje u različitim državama. Primjenjuje se načelo da ista država članica naplaćuje doprinose za mirovinsko osiguranje, ali i daje određena prava osiguranim osobama.
Izdvojeni članci
Porezi i financije
Što donosi novi porez na nekretnine u 2025. godini?
Porez će se utvrđivati prema stanju na dan 31. ožujka. Za onog tko na taj dan bude vlasnik nekretnine provjerit će se je li nekretninu dugoročno iznajmio ili u njoj živi, a ako je u kratkoročnom najmu ili prazna, plaćat će se porez
Radno pravo
Povećanje bruto plaća u 2025. godini
U 2025. godini očekujemo značajno povećanje minimalne bruto plaće u Hrvatskoj, s dosadašnjih 840 eura na 970 eura
Radno pravo
Promjene u Zakonu o tržištu rada
Na 32. sjednici Vlade RH predložene su izmjene i dopune Zakona o tržištu rada. Ove reformske mjere donose nekoliko ključnih promjena koje bi trebale poboljšati situaciju za nezaposlene