Zakon o radu „N.N“ 93/14, propisuje načine prestanka ugovora o radu. Pored drugih načina, propisano je da ugovor o radu prestaje otkazom (članak 112. st.1. t.7.). Radnik i poslodavac mogu otkazati ugovor o radu. Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ako za to ima opravdani razlog. To se, po Zakonu o radu, zove redoviti otkaz (članak 115. st.1).

Osobno uvjetovani otkaz je onaj kojega daje poslodavac radniku „ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti…“

Privremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede nije opravdani razlog za otkaz ugovora o radu. Podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, odnosno obraćanje radnika nadležnim tijelima državne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu (članak 117. Zakona o radu). Obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz.

Ugovor sklopljen na određeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom (članak 118. Zakona o radu).

Otkaz mora biti u pisanom obliku i obrazložiti otkaz. Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje. Otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu.

U konkretnom radnom sporu radnica je tužila poslodavca tvrdeći da otkaz ugovora o radu nije dopušten, te da joj nije prestao radni odnos i traži da se vrati na posao.

Naime, radnica je radila kao pomoćna kuharica u kuhinji poslodavca, jer je poslodavac dao radnici otkaz ugovora o radu nakon što je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje utvrdio da je kod radnice nastala profesionalna nesposobnost za rad (zabrana dizanja tereta preko 7 kg). Poslodavac je, prije otkaza tražio prethodnu suglasnost od sindikata i ovaj se s tim složio. Poslodavac je prije otkaza ponudio radnici da radi na istom radnom mjestu, ali da obavlja samo lakše poslove, sukladno preostaloj radnoj sposobnosti i ponudio aneks ugovora o radu. Radnica je odbila potpisati ponuđene izmjene ugovora o radu.

Proveden je postupak zaštite prava. Radnica je tužila poslodavca. Sudio je općinski sud, a po žalbi i županijski sud. Kako se radi o prestanku rada sudio je i Vrhovni sud u zahtjevu za reviziju. Tužbeni zahtjev radnice je odbijen.

Naime, Zakon o radu propisuje ako je kod radnika utvrđena profesionalna nesposobnost za rad poslodavac je dužan radniku ponuditi poslove koje može obaviti, a oni trebaju što je više moguće odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio. Isto tako trebalo je utvrditi da li je radnicu poslodavac mogao zaposliti na drugim odgovarajućim poslovima.

Kako je poslodavac proveo Zakonom o radu propisani postupak sudovi nisu našli propuste i donijeli su presude da se tužbeni zahtjev radnice odbije. Poslodavac je u svemu postupio u skladu s odredbama Zakona o radu. Tako je odlučio i Vrhovni sud Republike Hrvatske rješavajući zahtjev radnice za reviziju.